Ponedjeljak 7.10.2024.
siječanj
2. siječnja
Poslije dvodnevnih borbi 13. proleterska NOU brigada Rade Končar i 4. udarna brigada 8. divizije NOVJ zauzele selo Krašić kod Jastrebarskog. Poginulo je oko 200 i zarobljeno 314 vojnika iz 33. i 35. ustaške bojne i domobranskog 3. inžinjerijske bojne, dok su jedinice NOVJ imale 40 mrtvih i 61 ranjenog.
5. siječnja
05.01.1944 - 06.01.1944: 26 smrznutih dalmatinskih partizana
Na maršu Šeste dalmatinske brigade 19. Divizije iz Bosne preko Like za sjevernu Dalmaciju 5 i 6. siječnja 1944.godine u Velikoj Popini (na Ljubinoj poljani, kod Otrića) smrzlo se ili umrlo od posljedica smrzavanja, 26 boraca.
6. siječnja
06.01.1942 - 07.01.1942: Ustaški pokolj nad 205 Srba i Roma u blizini Karlovca
Jedan od danas zaboravljenih ustaških zločina dogodio se 6. i 7. januara 1942. godine u Skakavcu, dvadesetak kilometara od Karlovca. Na katolička Sveta tri kralja, odnosno na pravoslavni Badnjak i Božić, ustaše su ubile 205 stanovnika toga dijela Korduna od toga 75 djece.
8. siječnja
1943: Posljednji boj Pohorskog bataljuna
Dana 8. siječnja 1943. oko 2.000 nacističkih vojnika opkolilo je logor Pohorskog bataljuna u Osankarici. U ogorčenoj borbi, po dubokom snijegu, koja je trajala od 11 i 45 do 14 sati, izginulo je čitavo ljudstvo Pohorskog bataljuna koje se tada nalazilo u logoru - 69 boraca, od kojih 10 žena.
08.01.1944 - 09.01.1944: Fašisti spalili istarska sela Šajine i Bokordiće
Osmoga siječnja 1944. noću u 23 sata u Šajine je provalilo mnoštvo pripadnika fašističke crne legije i 194. puka 71. pješačke divizije Wehrmachta. U trosatnom divljanju selo su temeljito opljačkali, a potom zapalili pedesetak kuća. Tijekom te zločinačke akcije nacifašisti su u Šajinima ubili 54 civilne osobe, pretežno žene, djecu i starce. Na povratku u Pulu zapalili su 18 kuća i pobili 22 pučana sela Bokordići.
9. siječnja
1914: Rođen narodni heroj Pavle Pap - Šilja
Pavle Pap Šilja je radio na formiranju udarnih grupa u okupiranom Zagrebu. Sa zagrebačkim komunistima organizirao je prikupljanje oružja i sanitetskog materijala, provodio sabotaže i diverzije, kao i atentat na policijskoga agenta Ljudevita Tiljka, početkom srpnja 1941. godine. Početkom kolovoza 1941. godine, kao delegat Centralnog komiteta, otišao je u Dalmaciju kako bi pomogao Pokrajinskom komitetu KPJ za Dalmaciju u organiziranju partizanskih odreda i oružane borbe.
09.01.1942 - 11.01.1942: Dražgoška bitka
Bitka kod Dražgoša odvijala se od 9. do 11. siječnja 1942. između Cankajevog bataljuna koji je tada imao oko dvjesto boraca, i njemačkih policijskih snaga, koje su koncentrirale između 2.500 i 3.000 vojnika, izvidnički avion i artiljeriju u ofenzivnoj operaciji protiv gorenjskih partizana. Okupator je nakon bitke spalio selo, usmrtivši 41 stanovnika od kojih je 21 bilo iz mjesta Jelešće. Strijeljali su 18 civila od kojih su sedmero bilo maloljetnici, ubijena je i trogodišnja djevojčica kad je njemački vojnik bacio granatu u podrum prepun civila.
10. siječnja
1942: Strijeljan partizan Slavoljub Ković Sava
Slavoljub Ković Sava je nakon ustanka stupio u seosku četu, koja je kasnije ušla u sastav Mačvanskog partizanskog odreda. Pošto je bio previše mlad za borca, bio je kurir i stražar, a u partizanskim radionicama je izrađivao bombe, popravljao naoružanje i šio odjela. Nakon pada Užičke republike u decembru 1941. godine Nijemci su ga zarobili. U logoru je tokom saslušavanja bio strahovito mučen, ali je usprkos tome odbio da oda bilo koje od imena drugova partizana. Iako je bio sitne građe, podnosio je mučenja i ponosno govorio da se borio protiv Nijemaca. Ljotićevci su mu zato nožem u čelo urezali krvavu zvijezdu petokraku.
13. siječnja
1922: Rođen narodni heroj Vinko Megla
Vinko Megla, član Mjesnog komiteta SKOJ-a, ubio je u svibnju 1941. ustašu koji se hvalio da je osobno sudjelovao u prvim pokoljima srpskog stanovništva. Pretpostavlja se da je to bio prvi ubijeni ustaša u Zagrebu.
14. siječnja
1942: Masovni zločin ustaša u Voćinu
Masovni zločin koji su počinili pripadnici Ustaške pripremne bojne Velike župe Baranja nad stanovnicima Kometnika i Dobrića, 13. i 14. januara 1942, predstavlja najmasovniji zločin u Slavoniji od početka rata. U ta dva povezana masovna zločinaj, koja se odigrao u dva susjedna mjesta, ubijena je 261 osoba. Ubijene su četiri žene i jedno dijete. Svi ostali, osim dvojice 17-godišnjaka, bili su punoljetni muškarci. Ipak, u Voćinu je 14. januara ubijen nemali broj vrlo mladih ljudi, tog dana je ubijeno 11 mladića koji su imali 18 i sedam mladića koji su imali 19 godina. Januarski zločin u Kometniku i Voćinu predstavlja uvod u najtragičniju godinu u historiji Slavonije tokom Drugog svjetskog rata.
16. siječnja
1983: Umro narodni heroj Vladimir Bakarić
Vladimir Bakarić je umro u Zagrebu 16. siječnja 1983. u 71. godini. Pokrenuo je i sudjelovao u uređivanju ilegalnog lista KPH Politički vjesnik, a kasnije Vjesnika Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske. Bio je politički komesar GŠ NOV i PO Hrvatske, na kojoj je dužnosti ostao do studenog 1943. Istaknuo i kao vojni rukovodilac, osobito u vrijeme IV neprijateljske ofenzive početkom 1943, prilikom razbijanja njemačkih, talijanskih i ustaških snaga u Hrvatskoj. Bio je i jedan od organizatora prvih organa narodne vlasti u Hrvatskoj, sudjelujući u sastavljanju njezinih revolucionarnih akata, jedan od osnivača ZAVNOH-a te član njegovih najviših organa, zatim vijećnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, član predsjedništva toga najvišeg organa revolucionarne vlasti.
19. siječnja
1944: Formiran X. zagrebački korpus
10. korpus zagrebački osnovan je kod dvorca Inkey u Rasinji (kotar Ludbreg) 19. siječnja 1944. godine. Iza tog čina stajao je već pređeni ratni put Zagrebačkog, Kalničkog, Zagorskog, Bilogorskog, Posavskog, Podravskog i Moslavačkog partizanskog odreda i brigada i divizija II. Operativne zone ovjenčane imenima: Braće Radića, Matije Gupca, Pavleka Miškine, kao simbolima vjekovne borbe protiv stranih zavojevača.
20. siječnja
20.01.1943 - 21.01.1943: U osamnaestoj godini poginula narodna heroina Milanka Kljaić
U borbama kod sela Jošavica i Mlinoge (kod Petrinje), u noći s 20. na 21. siječanj 1943. godine, u tri uzastopna juriša brigade, Milanka Kljaić je bila na čelu svog voda. Poginula je u trećem jurišu, na svega dva metra od neprijateljskog rova, u koji je trebalo da uskoči. Za vrijeme ustaških pokolja i Narodnooslobodilačke borbe poginula je cijela njena obitelj.
20.01.1945 - 21.01.1945: Partizanske igre u zimskim sportovima u Cerknom
20. i 21. siječnja 1945. na slobodnom teritoriju Cerknog se održalo natjecanje u tri sportske discipline, skijaško trčanje, veleslalom i skijaški skokovi. Natjecanje se odvijalo u vrijeme kada su se odvijale posljednje bitke Drugog svjetskog rata, pa je Cerkno u radijusu od 80 kilometara bilo okruženo s gotovo 15 000 pripadnika njemačkih i drugih neprijateljskih postrojbi. Prve neprijateljske linije su bile na 20 km i tijekom natjecanja se čulo odjekivanje teškog naoružanja. Zbog ovoga i snijega neki borci nisu mogli na vrijeme doći do mjesta natjecanja. Ipak se za vrijeme ovih prvih partizanskih igara u zimskim sportovima okupilo više od tisuću gledatelja, uključujući i mnoge savezničke vojnike.
21. siječnja
21.01.1942 - 23.01.1942: Novosadska racija
1993: Pretučen Srđan Aleksić
21. siječnja 1993. godine grupa pripadnika Vojske Republike Srpske legitimirala je osobe na trebinjskoj tržnici. Nakon što su ustanovili da je jedna od legitimiranih osoba Alen Glavović, Musliman, počeli su ga maltretirati i tući. Tada je Glavoviću u pomoć priskočio Srđan Aleksić, kojeg su četvorica vojnika zbog toga pretukla kundacima pušaka. Od zadobivenih ozljeda Srđan je pao u komu i šest dana kasnije preminuo. Mladi Trebinjac ostat će upisan u povijest, kao svijetli primjer ljudskosti i putokaz za bolju budućnost.
22. siječnja
1942: Narodna heroina Anka Butorac podlegla ranama
Nakon uspješnog bijega iz ustaškog logora Danica Anka Butorac se početkom 1942. s grupom zagrebačkih ilegalaca prebacila na područje Banijskog partizanskog odreda. Ali, upravo tada Banijom su divljale ustaše, palili su sela, ubijali... Anka se zatekla jedne noći u selu Veliko Krčevo, a ujutro selo je već bilo opkoljeno. Pokušala je, kao i njeni drugovi, da se preko voćnjaka iskrade iz sela, ali odasvud su štektali mitraljezi. Nije uspjela, jedan rafal ju je pokosio, pala je u dubok snijeg.
25. siječnja
1905: Rođen narodni heroj Sava Kovačević
Narodni heroj Sava Kovačević rodio se 25. siječnja 1905. godine u selu Nudolu, blizu Grahova, kraj Nikšića. Sava je bio komandant Treće udarne divizije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije koji je za života već postao legenda o kojem je narod spjevao pjesme.
1944: Poginuo Dr. Izidor Perera-Matić, partizanski liječnik s Dinare, Neretve i Sutjeske
Dr. Izidor Perera-Matić bio je prvi liječnik-partizan na području srednje Dalmacije. Ratni put započeo je na Dinari, a prošavši bitke na Neretvi i Sutjesci i sam je preživio teško zamislive patnje. Unatoč tome vratio se u borbu, da bi početkom 1944. tragično stradao baš tamo gdje je u borbu i krenuo.
26. siječnja
1920: Rođena narodna heroina Andreana Družina - Olga
Narodna heroina Andreana Družina je rođena 26. 1. 1920. godine u Trstu. U partizanima je dobila ilegalno ime Olga, bila je znana kao "Šercerjeva Olga". Tokom NOB-a je čak šest puta ranjena, no pred kraj rata je postala politički komesar Slovenske centralne partizanske bolnice na Planini, a nakon toga pomoćnica šefa obavještajnog centra Sedmog korpusa NOVJ. Bila je posljednja živuća narodna heroina Jugoslavije. Umrla je u 101. godini, 7. ožujka 2021.
1944: Nacistički pokolj u Maloj Gajani
Nacistički pokolj u Maloj Gajani je ratni zločin koji se dogodio u tom zaseoku kraj Vodnjana kada je u noći između 26. i 27. januara 1944. godine nekoliko stotina nacista opkolilo mjesto te krenulo s ubojstvima i paleži Gajane. Sve su žitelje istjerali iz njihovih domova, a stoku iz štala ukrcali na kamione. Ljude su prozivali prema popisu koji je sastavio nepoznati izdajnik. Uz to, deset žena i djevojaka deportirano je u koncentracijski logor u Auschwitzu, a deset muškaraca, među kojima i mladići sa svega 15 godina, u Dachau.
27. siječnja
1910: Rođen narodni heroj Edvard Kardelj
Edvard Kardelj bio je jedan od najistaknutijih rukovodioca jugoslavenskog revolucionarnog pokreta, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, član Predsjedništva CK SKJ i Predsjedništva SFRJ, general-pukovnik JNA u rezervi, dvostruki junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. U toku ilegalnog partijskog rada bio je poznat pod pseudonimima Bevc, Krištof i Sperans.
1916: Rođen Stjepan Filipović
Stjepan Filipović je rođen 27. 1 1916. u Opuzenu, kao treće od petoro djece Antona i Ivke Filipović. Nakon okupacije po direktivi Partije prešao je u Valjevo, gdje je radio na prikupljanju oružja, pripremama ustanka i osnivanju prvih borbenih partizanskih grupa. Kada mu je zaprijetila opasnost da ga uhapse, početkom srpnja 1941. godine otišao je u Kolubarsku četu Valjevskog partizanskog odreda. Javno je obješen 22. svibnja 1942. godine. Pred smrt je klicao Sovjetskom Savezu i pozivao okupljeni narod na borbu protiv okupatora.
1945: Crvena armija oslobodila zatočenike logora Auschwitz
Dana 27. siječnja obilježava se Međunarodni dan sjećanja na Holokaust. Tog dana 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila je zatočenike logora Auschwitz.
28. siječnja
Seljačka buna i Matija Gubec ostali su bez obzira na tragičan ishod i poraz u vječnom sjećanju naroda, kao simboli klasne borbe. Stoga su Gupčevo ime su nosile dvije brigade, šest bataljona, tri čete i dva partizanska odreda kao i nekoliko jugoslavenskih jedinica u Sovjetskom savezu i Španjolskoj za vrijeme građanskog rata.
29. siječnja
1945: 46 smrznutih i 200 promrznih partizana Desete dalmatinske brigade
Na maršu Knin-Kijevo u Suhopolju kod Kijeva se u noći s 28. na 29. siječnja 1945. smrzlo 46, a promrzlo 200 boraca Desete dalmatinske udarne brigade poznate kao Cetinska brigada.
veljača
2. veljače
1917: Rođen Ivan Sokolčić - Fabijan, organizator ustanka u samoborskom kraju
Ivan Sokolčić - Fabijan je rođen 2. veljače 1917. godine u Rakitju. Bio je komandir druge čete Prvog zagorskog partizanskog odreda osnovanog 18. ožujka 1942. godine u Brdovcu. U rujnu 1943. godine postavljen je za pomoćnika političkog sekretara Turopoljsko posavskog odreda. Prilikom neprijateljske ofenzive na jedinice Komande Pokupskog područja poginuo je 7. svibnja 1944. godine kod Cvetić Brda kraj Pokupskog u borbi s Čerkezima.
3. veljače
1945: Ustaše povješale 10 talaca na Žitnjaku
Trećeg veljače 1945. ustaše su javno objesile 10 talaca na Žitnjaku: Marka Kneževića, Đorđa Ljubibratića, Dragutina Kellera, Martina Tomšea, Dragomira Dešića, Matu Anića-Kalicera, Zdravka Škorovića, Tomu Dikmića, Franju Horvata i Pavla Horvata.
8. veljače
1943: Obješena narodna heroina Lepa Radić
Lepa Radić rođena je 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici kod Bosanske Gradiške. Bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije. U Četvrtoj neprijateljskoj ofenzivi u veljači 1943. godine bila je zadužena za prijenos ranjenika i organizaciju zbjega u Grmeču. Partizane je tada napala njemačka 7. SS divizija „Princ Eugen“ tijekom koje su ju Nijemci unatoč njezinog pružanju otpora zarobili. S narodom je iz Grmeča provedena u Bosansku Krupu. Prije nego su joj natakli omču na vrat, uzviknula je: "Živjela Komunistička partija i partizani! Bori se, narode, za svoju slobodu, ne daj se zlikovcima u ruke! Mene neka ubiju, imat će tko da me osveti!" Na gubilištu su joj govorili da će joj pokloniti život ako kaže tko su rukovoditelji i komunisti među zarobljenim narodom. Lepa im je odgovorila: "Ja nisam izdajnik svoga naroda. Oni će se sami otkriti kad budu uništavali zlikovce kao što ste vi!" Imala je svega 17 godina kad su je objesili.
1944: Nacisti strijeljali narodnog heroja Pina Budicina zajedno s trojicom drugova
Giuseppe-Pino Budicin je jedan od prvih organizatora otpora istarskih Talijana i neumorni zagovornik zajedničkog života Talijana i Hrvata u Istri. 8. veljače 1944. Pino Budicin, organizacijski sekretar OK KPH Augusto Ferri i vođa NOP-a Ivan Sošić upali su u nacističku zasjedu kod Rovinja. Zarobljeni i mučeni, streljani su istu večer u Valdibori, na mjestu na kojem je danas postavljena spomen-ploča. Posljednje riječi Pina Budicina bile su: “Iz svake kapi moje krvi niknuti će 100 partizana.”
10. veljače
1945: Obješeno 30 antifašista u Remetincu - Februarske žrtve
Desetog veljače 1945. ustaše su javno objesile 30 antifašistkinja i antifašista u Remetincu, na mjestu budućeg Naselja februarskih žrtava, koje je 90-tih preimenovano u Remetinečki gaj. Bilo je to jedno od četiri masovna javna vješanja u veljači 1945. kojim su ustaše pokušavale terorom zadržati vlast u Zagrebu. Glumac HNK Janko Rakuš je napoznatija "Februarska žrtva".
1947: Pariški sporazum 1947.
10. veljače 1947. u Parizu je potpisan mirovni ugovor između Jugoslavije i Italije. Pariški mirovni ugovori iz 1947. su dio velike globalne konferencije između država pobjednica u II. svj. ratu i saveznica nacističke Njemačke. Njima su određena teritorijalna odstupanja poraženih država. Italija je dijelove ratnih i drugih stečevina vratila Jugoslaviji. Pitanje jugoslavensko–talijanske granice riješeno je i stvaranjem Slobodnog Teritorija Trsta.
1979: Umro idejni tvorac samoupravnog socijalizma Edvard Kardelj
Edvard Kardelj bio je jedan od najistaknutijih rukovodioca jugoslovenskog revolucionarnog pokreta, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, član Predsedništva CK SKJ i Predsjedništva SFRJ, general-pukovnik JNA u rezervi, dvostruki junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. U toku ilegalnog partijskog rada bio je poznat pod pseudonimima Bevc, Krištof i Sperans.
13. veljače
1945: Ustaše objesile 20 antifašista u Vrapču
Treće javno vješanje antifašista u veljači 1945. u okupiranom Zagrebu ustaše su obavile na zapadnom ulazu u Zagreb, na lokaciji znanoj kao Piškorov šljivik, danas Piškorov Brijeg u Vrapču. Smaknuto još 20 talaca, od toga dvije žene, najmlađi talac je imao 22 godine najstariji 44 godine. Na istoj lokaciji je devet dana kasnije obješeno još 10 talaca.
14. veljače
1945: Oslobođen Mostar
14. februara 1945. godine oko podne prve jedinice 26. dalmatinske divizije probile su se u Mostar. Nešto kasnije do grada su se probile i 19. dalmatinska i 29. hercegovačka divizija, a već oko 19 sati gotovo sve njemačke i ustaške snage pobjegle su iz Mostara. Partizani su kasno u noći 14. februara 1945. zauzeli Mostar i uspjeli spriječili rušenje mostova koje su Nijemci namjeravali srušiti. Oko 20 sati Adolf Hitler, vrhovni zapovjednik njemačkih snaga, koji je u to vrijeme morao osobno odobriti svako povlačenje, priznao je poraz i izdao naređenje o povlačenju razbijene vojske prema Sarajevu.
19. veljače
1944: Bijela smrt pokosila 26 partizana na Matića Poljani
Na Matića Poljani se tijekom noći s 19. na 20. veljače 1944. smrznulo 26 partizana, bijela smrt je pokosila izmorene i gladne borce 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije.
20. veljače
1944: Četnički pokolj u Danilo Birnju i Dubravi kod Šibenika
20. veljače 1944. godine bio je najstrašniji dan u toku NOB-e za narod sela Dubrava i Danilo Birnja u zaleđu Šibenika. Tog dana četnici su ubili u Dubravi 18, a u Birnju 6 rodoljuba.
21. veljače
Po izbivanju ustanka, Senjanović osobno sudjeluje u borbenim akcijama. U listopadu 1941. bacio je ručnu bombu na automobil splitskih fašista na predjelu kotara Bačvice, nakon čega je u odsutnosti osuđen na smrt strijeljanjem. Unatoč presudi, Senjanović je i dalje boravio na području Splita organizirajući ilegalne borbene grupe. U veljači 1942. Senjanović je sudjelovao na sastanku vojno-političkog vodstva Dalmacije. Međutim, Talijani i ustaše iz Omiša doznali su za ovaj sastanak te su opkolili pećinu iznad Jesenica. Kako bi deblokirali izlaz te omogućili proboj drugovima, Đermano Senjanović i Ante Lozić-Ciko prvi izlaze iz pećine te pristaju na borbu prsa u prsa, ali ubrzo bivaju pokošeni od fašističkih rafala.
22. veljače
1942: Fašisti okružili Ljubljanu bodljikavom žicom
Ljubljana je bila od 23.02.1942. do 09.05.1945 (1170 dana) potpuno opasana bodljikavom žicom (fortifikacijski sistem bodljikave žice, bunkeri, utvrđene kontrolne točke). Kao priznaje bila je prvi gradu Jugoslaviji odlikovan ordenom narodnog heroja.
1943: Smaknuti pripadnici njemačkog pokreta otpora nacističkom režimu - Weiße Rose
22. februara 1943, u Münchenu je giljotinom odrubljena glava Sophie Scholl koja je imala 21 godinu, njenom bratu Hansu Schollu koji je imao 24 godine i Christophu Probstu koji je imao 23 godine. Hansove posljednje riječi prije pogubljenja bile su: "Živjela sloboda". Oni su osuđeni jer su pisali, umnožavali i raspačavali antirežimske letke koje su potpisivali sa „Bijela ruža".
"Nećemo zašutjeti. Mi smo vaša loša savjest. Bijela ruža vam neće dati mira", bio je sadržaj četvrtog letka.
U njemu je bio i poziv: "Kopirajte i dijelite dalje".1945: Ustaše objesile deset antifašista u Vrapču
Četvrto javno vješanje antifašista u veljači 1945. u okupiranom Zagrebu ustaše su još jednom obavile na zapadnom ulazu u Zagreb, na lokaciji znanoj kao Piškorov šljivik, danas Piškorov Brijeg u Vrapču. Na istoj lokaciji gdje je devet dana prije obješeno 20 talaca, obješeno je još 10 talaca, od kojih dvije žene, zbog tri diverzije koje su prošle samo s materijalnom štetom i nekoliko ozlijeđenih.
23. veljače
1902: Rođen Otokar Keršovani
Otokar Keršovani je bio novinar, publicist i političar rođen u Trstu, 23. II. 1902. Njegov stvaralački opus uvrštava ga među najistaknutije hrvatske marksističke intelektualce između dvaju svjetskih ratova. Ustaše su ga strijeljale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom, Ivom Kunom, Zvonimirom Richtmanom, Ivanom Korskim, Viktorom Rosenzweigom, Sigismundom Krausom, Simom Crnogorcem i Alfredom Bergmanom 8. VII. 1941.
1942: Osnovan fašistički koncentracijski logor Gonars
Logor Gonars je bio talijanski fašistički koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, osnovan 23. II. 1942. godine kod mjesta Gonars, u blizini Palmanove.
Zatočenici u logoru su bili uglavnom Slovenci i Hrvati. Pri otvaranju logora, 5343 ljudi (među njima 1643 djece) dovezeno je iz okolice Ljubljane, te iz logora Kampor i logora Monigo blizu Treviza. Ovo je bio dio politike etničkog čišćenja slovenski i hrvatskih teritorija (Ljubljanska pokrajina i Gorski kotar) koje su talijanski fašisti okupirali 1941. godine.
24. veljače
1944: Posljednja borba boraca i ljubavnika Milice i Turka
U Danilu, u zaleđu Šibenika, u jutro 24. veljače 1944. našli su se Veljko Ožegović - Turko, zamjenik komesar prvog bataljuna 8. dalmatinske (šibenske) brigade i njegova djevojka Jurković Savinka - Milica. Nažalost otkrile su ih ustaše i opkolile. U bezizlaznoj situaciji borili su se do posljednjeg metka.
25. veljače
25.02.1941 - 27.02.1941: Februarski štrajk u Amsterdamu -
25. veljače 1941. godine građani Amsterdama i drugih nizozemskih gradova su se odazvali na poziv Komunističke partije i započeli štrajk protiv progona Židova. Štrajk je razbijen nakon dva dana uz mrtve i ranjene. Bio je to prvi i jedini štrajk u okupiranoj Europi protiv progona Židova kojeg nisu organizirali Židovi.
1984: Umrla legendarna partizanska liječnica dr. Roza Papo
Dr. Roza Papo bila je članica Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i učesnica Narodnooslobodilačkog pokreta u sastavu Šeste istočnobosanske udarne brigade. Između ostalog, sudjelovala je u formiranju velike partizanske bolnice u selu Donja Trnova blizu Ugljevika te je bila je upravnica pokretne bolnice Druge armije Jugoslavenske armije.
Prvi čin u jugoslavenskoj armiji dobila je 1943. godine postavši kapetanka, a Drugi svjetski rat Roza je završila kao major. Prva žena pukovnik JNA postala je 1952. godine, a 4. Jula 1973. godine dodijeljen joj je čin general-majorke sanitetske službe JNA. Uz dr. Slavu Blažević, Roza Popa bila je jedna od samo dvije žene s generalskim činom u JNA.
26. veljače
1945: Poginuo narodni heroj Ignjo Batrnek - Mali
Ignjo Batrnek je narodni heroj i legenda čepinskog kraja. Ilegalni nadimak Mali nosio je zbog izrazite visine. Istakao se kao kao sekretar Kotarskog komiteta SKOJ i bezbrojnim diverzantskim akcijama od kojih izdvajamo: razoružavanje 25 domobrana, zarobljavanje pet redarstvenika usred Osijeka, u napadu s 30 drugova na neprijateljski garnizon u Čepinu protjerao nekoliko puta brojnije ustaške jedinice. Pred sam kraj rata u pokušaju prelaska na oslobođenu teritoriju je izdan, opkoljen i teško ranjen. Nakon duže borbe se ubio, zadnjom bombom, da ne padne neprijatelju živ u ruke. Njegovo mrtvo tijelo su kao opomenu ustaše ostavile 3 dana na osječkom križanju.
27. veljače
1942: Narodni heroj Stojan Matić poginuo pri oslobođenju Donjeg Lapca u borbi s Talijanima
Kada je bataljon »Marko Orešković« pod komandom Đoke Jovanića krenuo prema Donjem Lapcu, Stojan Marić ga je dočekao sa svojim borcima iz okoline Donjeg Lapca i 27. veljače u prvom streljačkom stroju jurišao na Talijane. Na desetak metara od talijanskog bunkera smrtno je ranjen. U borbama za oslobođenje Donjeg Lapca od Talijana je poginulo još 14 partizana, no osvojen je veliki ratni plijen u oružju i hrani.
ožujak
2. ožujka
1921: Labinska republika - Prvi antifašistički ustanak
Kratoktrajnu samoupravnu komunu - Labinsku republiku su proglasili pobunjeni istarski rudari koji su ustali protiv nadolazeće talijanske fašističke politike. Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim antifašističkim ustankom na svijetu. Danas se na taj dan obilježava i međunarodni dan rudara
3. ožujka
1982: Umro narodni heroj Stanko Parmać
Glavni pokretač i inicjator projekta melioriacije Donje Neretve bio je inteligentni i odlučni umirovljeni oficir i narodni heroj Stanko Parmać. Rođen je u Metkoviću 23. ožujka 1913. godine, a školovan u Šibeniku, te se odmah u početku drugog svjetskog rata priključuje partizanskim odredima Dalmacije. Kao komandant nekoliko dalmatinski brigada i načelnik XXVI. divizije NOV-a predvodio je svoju vojsku od Dalmacije preko Knina, i Like, da bi na kraju rata oslobodio Rijeku od Njemačkog okupatora. Parmać se kao komandant isticao točnom procjenom situacije, smjelošću u rukovođenju jedinicama i iznimnom upornošću. Uživao je veliki ugled kod boraca i rukovodećeg kadra.
6. ožujka
06.03.1945 - 21.03.1945: Bolmanska bitka
Bitka kod Bolmana je vođena od 6 do 21. ožujka 1945. godine između jedinica Jugoslavenske armije, Crvene armije i Bugarske armije na jednoj strani i jedinica njemačkog Wehrmachta na drugoj strani. Pobjedu su odnijele jedinice JA i Crvene armije. Ova bitka je bila druga najveća vođena bitka u Baranji poslije bitke kod Batine.
8. ožujka
1912: Rođen narodni heroj Vladimir Bakarić
Vladimir Bakarić je rođen u Velikoj Gorici, 8. III 1912. Pokrenuo je i sudjelovao u uređivanju ilegalnog lista KPH Politički vjesnik, a kasnije Vjesnika Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske. Bio je politički komesar GŠ NOV i PO Hrvatske, na kojoj je dužnosti ostao do studenog 1943. Istaknuo i kao vojni rukovodilac, osobito u vrijeme IV neprijateljske ofenzive početkom 1943, prilikom razbijanja njemačkih, talijanskih i ustaških snaga u Hrvatskoj. Bio je i jedan od organizatora prvih organa narodne vlasti u Hrvatskoj, sudjelujući u sastavljanju njezinih revolucionarnih akata, jedan od osnivača ZAVNOH-a te član njegovih najviših organa, zatim vijećnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, član predsjedništva toga najvišeg organa revolucionarne vlasti.
9. ožujka
1943: Ubijen skojevac Josip Preskar
U Vlaškoj ulici 86 poginuo je 9. ožujka 1943. član MK SKOJ-a i rukovodilac udarnih grupa Josip Preskar-Boltek. Govoreći o akciji koju je Preskar izveo na provokatora i ustaškog doušnika Katovića, Lutvo Ahmetović ovako opisuje Preskara: »Omladinac, postolar s Rokovog perivoja, Slovenac, onizak, čvrst, mlad čovjek, žustar i okretan. U licu crven, uvijek nasmijan, hitar kao vidra. Nadimak mu je bio Boltek. Bio je majstor za pojedinačne akcije. Preskara je prokazao provokator i, zbog straha da se s njim suoče, policajci su mu pucali iz automobila u leđa kod Petrove crkve u Vlaškoj ulici.«
10. ožujka
1945: Narodna heroina Anka Pađen poginula u borbi za most preko Dobre kod Lešća
U osamnaestoj godini Anka Pađen je postala omiljena bombašica, u devetnaestoj komandirka voda, a u dvadesetoj komandirka čete kršnim Goranima, Drežničanima i Primorcima koji su se nadmetali u hrabrosti. Bila je borac i rukovodilac u 6. brigadi NOVH, u OZNI i u 43. istarskoj diviziji. Poginula je kao komandirka čete 43. istarske divizije, 10. ožujka 1945. u borbi za most preko Dobre kod Lešća.
1945: Ustaše strijeljale 13 antifašista na Sušaku
10. ožujka 1945.godine ,na Piramidi na Sušaku, odnosno stubištu kod vile Alga, koje spaja dvije susjedne ulice, strijeljano je trinaestoro primorskih antifašista: Antun Baffo, Rudolf Džodan, Miro Kancijanić, Josip Lovrić, Josip Perhat, Antun Pičuljan, Antun Polonijo, Antun Sergo, Dušan Svaglinac, Antun Šarar, Rudolf Tomšić, Ottavio Valić i Alfred Zustović.
12. ožujka
1943: Stradanje biogradskih i vodičkih partizana kod Srime
Talijanski okupatori su krajem zime 1943. odnosno nadomak proljeća treće ustaničke godine pokušali jakim snagama izvršiti snažnu ofenzivu na partizanske snage. Računa se da je u toj ofenzivi sudjelovalo oko 10.000 talijanskih vojnika i jedinica tzv. antikomunističke milicije (četnika). Ofenziva je bila usmjerena na teritorij Vodica s namjerom da se konačno obračuna s primorskim partizanskim snagama koje su do tada dosta uspješno djelovale na tome području povezujući teritorij primorja s unutrašnošću. Ofenziva je počela 7. i trajala je sve do 23. ožujka 1943.
13. ožujka
1946: OZNA uhapsila Dražu Mihailovića
Odjeljenje za zaštitu naroda hapsi Dražu Mihailovića
14. ožujka
1908: Rođen Koča Popović
Rođen 14. ožujka 1908. godine, u beogradskoj obitelji Popović, jednoj od najbogatijih u Srbiji, sin krupnog kapitaliste, Konstantin “Koča” Popović trebao je imati pomno isplaniranu budućnost, ne previše ispunjenu ludim zapletima i obratima. Pa ipak, u 84 godine svoga života prošao je put od švicarskog katoličkog samostana u kojemu se školovao na francuskome jeziku, da bi na srpskohrvatskome progovorio tek po povratku u Beograd, do sarajevske oficirske škole koju završava kao oficir artiljerije da bi odmah stekao i čin potporučnika, pariške Sorbone na kojoj diplomira filozofiju, revolucionarnih kružoka pariških umjetnika u čijem društvu u potpunosti prihvaća marksizam i postaje jedan od važnijih teoretičara srpskog nadrealizma (i sam je pisao poeziju), učlanjenja u KPJ 1933., pješačenja preko Pirineja u zaraćenu Španjolsku gdje se pridružuje republikanskim snagama kao instruktor artiljeraca, francuskog logora St Cyprien iz kojeg se izvlači tajnim kanalima Komunističke partije, zatvora u Sremskoj Mitrovici, Jugoslavenske kraljevske vojske, pozicije komandanta Kosmajskog i Posavskog partizanskog odreda te Prve proleterske brigade, a poslije rata gotovo deset godina obnaša dužnost šefa jugoslavenske diplomacije.
15. ožujka
1957: Umro narodni heroj Moša Pijade
15. ožujka 1957. u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, iznenada je umro Moša Pijade, predsjednik Savezne narodne skupštine, član Izvršnog komiteta CK SKJ.
Slikar, radnik u kulturi, prosvjetni radnik, prevodioc, komunista, partizan, jedan od osnivača Tanjuga, jedan od tvoraca ustava FNRJ i još mnogo toga.
16. ožujka
1942: Strijeljan narodni heroj Ivica Lovinčić
Nakon dva dana mučenja i ispitivanja, talijanski okupatori su izveli na strijeljanje Ivicu i njegova druga Iliju Kosovca. Ivica je, tokom sporovođenja pred streljački vod, pred okupljenim stanovnicima Brinja javno vređao italijanske okupatore i pred streljanje zapjevao talijansku revolucionarnu pjesmu „Bandiera rossa“.
17. ožujka
1942: Ubijena Nada Dimić
U dobi od 18 godina ubijena je u ustaškom logoru Stara Gradiška narodna heorina Nada Dimić jer se aktivno suprotstavljala vladajućem fašističkom režimu.
1944: Strijeljana kustosica Marija Hanževački i drugovi
Marija Hanževački bila je kustosica Muzeja grada Zagreba koju su kao aktivisticu pokreta otpora ustaše strijeljali 1944. godine. Spomen-ploča Mariji Hanževački skinuta je prilikom zadnje obnove prostora Muzeja i nije godinama bila vraćena na svoje mjesto. Odbijali su je vratiti i nakon velikog pritiska građana sve do promjene vlasti na lokalnim izborima 2021. godine kad je postavljena u hodnik.
18. ožujka
1871: Uspostavljena Pariška komuna
U Parizu je uspostavljena Pariška komuna, prva revolucionarna vlast proletarijata u povijesti, koja je u 72 dana postojanja provela niz mjera od kojih su najvažnije bile: ukidanje stajaće vojske i njezina zamjena naoružanim narodom, odvajanje crkve od države, uspostava ravnopravnosti spolova, uvođenje radničkog upravljanja u napuštenim tvornicama, uvođenje prava općih izbora i opoziva za sva mjesta u upravi, sudstvu i prosvjeti te ograničenje plaća za službenike komune.
19. ožujka
1943: Poginuli Ivan Mečar-Dugi i Stjepan Bubanić-Elektrika
Na ulicama zagrebačkog Medveščaka u zajedničkom okršaju s ustaškom policijom, 19. 3. 1943. godine poginuli su Ivan Mečar-Dugi (politički sekretar Mjesnog komiteta KPH) i Stjepan Bubanić-Elektrika (tehničar V rajonskog komiteta MK KPH1). Obojica su nakon rata, 24. srpnja 1953. godine, proglašeni za narodne heroje Jugoslavije.
21. ožujka
1913: Rođen Ivan Goran Kovačić
Na prvi dan proljeća 1913. godine u Lukovdolu je rođen Ivan Kovačić. U njegovu čast svake se godine na današnji dan u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće. Nadimak Goran s kojim se potpisivao uzeo je kao znak pripadnosti svom zavičaju. U partizane je otišao zajedno s Vladimirom Nazorom i tamo napisao neke od svojih najvažnijih djela. Njegova poema Jama toliko snažno opisuje ratne strahote i zločine da predstavlja najveće djelo proturatne poezije na svijetu.
23. ožujka
1943: Otvoren fašistički logor Zlarin
U borbi protiv partizana a radi uništavanja, posebno muškog stanovništva s područja Dalmacije, fašistički okupatori su vršili masovna hapšenja i interniranja. Stoga su talijanski fašisti krajem ožujka 1943. na golom kamenjaru punte Marin u Zlarinu podigli logor u kome je u najstrašnijim uvjetima bilo smješteno oko 3000 ljudi uglavnom sa šibenskog i trogirskog područja uhvaćenih u masovnim racijama.
Za vrijeme postojanja tog kratkotrajnog ali zloglasnog logora kroz njega je prošlo nekoliko tisuća rodoljuba i pripadnika NOP-a. Oni su tu živjeli bez ikakvih nastambi u improviziranim šatorima, tučeni i mučeni glađu, žeđu i vrućinom i zaraznim bolestima. U takvim uvjetima zatvorenici 30-tak logoraša je umrlo u logoru, mnogi u šibenskoj bolnici a oni koji su potpuno iscrpljeni poslani kućama su umrli nedugo nakon povratka. No najviše ih kasnije stradalo u tri velika logora u Italiji i u nacističkim logorima nakon kapitulacije Italije.1989: Preminuo dr. Pavle Gregorić, sudionik Oktobarske revolucije i narodni heroj
Dr. Gregorić bio je sudionik oktobarske revolucije, nosilac Partizanske spomenice 1941. godine, vijećnik Prvog i Drugog zasjedanja AVNOJ-a, nosilac Ordena junaka socijalističkog rada, jedan iz nezaboravne plejade jugoslavenskih revolucionara koji su obilježili epohu socijalističke revolucije. Umro je u Zagrebu u 97. godini od posljedica ozljeda zadobivenih u težoj prometnoj nesreći, kada je na njega, naletio automobil.
26. ožujka
1900: Rođen Josip Kraš
U Vuglovcu kraj Ivanca rođen je sindikalist, komunist, revolucionar, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
1944: Pokolj 276 stanovnika Donjeg Doca
Kada neprijateljskim snagama nije pošlo za rukom uništenje partizanskih štabova i jedinica, prijevarom su okupljali stanovnike i sela i zaseoka Gorjane, Dešiševići, Simunići, Braovići i Markići oko Mosora, da bi te kobne večeri 26. ožujka 1944., iz bijesa i odmazde, iz svih oružja i oruđa, bacanjem bombi, izvršili najsvirepiji zločin u povijesti ovog kraja, te ubili: strijeljanjem, klanjem i spaljivanjem 276 nedužnih stanovnika, od toga 103 djeteta. Većina žrtava su bile žene i starci. Spaljeno je do temelja 217 kuća i gospodarskih objekata.
27. ožujka
1943: Fašisti strijeljali kipara Ivu Lozicu i trojicu drugova
Talijanski vojnici su 27. ožujka 1943. u Lumbardi na otoku Korčuli ubili velikoga hrvatskog kipara mlađe generacije, docenta Umjetničke akademije u Zagrebu, Iva Lozicu, rođena 1910. godine. Iz dostupnih dokumenata razvidno je da je kipar Ivo Lozica od strane talijanskih karabinjera uhićen u Lumbardi 9. ožujka 1943, zajedno s učiteljom Stipanom Šestanovićem, Nikom Krinićem i Antom Jurjevićem. Odvedeni su u zatvor u Korčulu, mučeni su, zatim ponovno dovedeni u Lumbardu, gdje su ih (pred roditeljima) strijeljali 27. ožujka 1943. godine.
28. ožujka
28.03.1944 - 29.03.1944: Pokolj u potkamešničkim selima
Nakon žestokih borbi između legionarskih, SS i njemačkih divizija te djelova ustaških bojni protiv partizanskih jedinica na području Cetinske krajine, okupatorske i kvislinške snage su poduzele akciju osvete nad civilnim stanovništvom koje je potpomagalo narodno oslobodilačke jedinice. U masovnim ubojstvima uglavnom žena, djece i staraca u selima podno planine Kamešnice stradalo je od 1400 do 1800 stanovnika. Vojska je napravila obruč oko sela. Stanovci su nabijeni u kuće, te su zatim izrešetani mitraljezima. Nakon toga kuće su zapaljene. Rijetki svjedoci su preživjeli, uglavnom djeca zarobljena ispod mrtvih.
1945: Luburić objesio 55 sarajevskih antifašista
28. ožujka 1945. godine, prema naređenju ustaškog upravitelja Sarajeva Maksa Luburića, obješeno je na Marijin Dvoru 55 građana Sarajeva. Bilo je to točno sedam dana uoči bijega ovog zločinca pred partizanskim jedinicama koje su nadirale u grad. Od 18. veljače do 4. travnja Luburić je sa svojim ustašama provodio najgori teror nad građanima Sarajeva te pobio najmanje 783 stanovnika Sarajeva.
29. ožujka
1944: Oborovska bitka
Jedno malo selo, smješteno na lijevoj obali rijeke Save, udaljeno od Zagreba tridesetak kilometara, bilo je 29. ožujka 1944., poprište krvave borbe, koju je vodila 2. moslavačka brigada i Posavski partizanski odred u okruženju s deseterostruko jačim neprijateljem: Nijemcima, ustašama, domobranima i Čerkezima. Od ukupno 570 partizana koji su se u tom trenutku nalazili na području Oborova tog dana ih je poginulo 152.
30. ožujka
1945: Partizanski pilot Luigi Rugi poginuo na svoj 24 rođendan.
Luigi Rugi, partizanski pilot Prve eskadrile NOVJ, rodio se 30. ožujka 1921. u Zadru od oca Umberta i majke Marije. Pobjegao je u njemačkom avionu na partizansku stranu i sudjelovao u 62 borbena zadatka. Poginuo je na viškom aerodromu na svoj 24 rođendan.
1983: Umro narodni heroj Rodoljub Čolaković
Rodoljub Roćko Čolaković je bio revolucionar i književnik, sudionik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFRJ i SR Bosne i Hercegovine, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije.
travanj
1. travnja
1943: Zaton kod Šibenika okružen bodljikavom žicom
1. travnja 1943. godine talijanski fašisti okružili su bodljikavom žicom mjesto Zaton kod Šibenika te ga tako pretvorili u logor. Nisu dozvolili nikome izlazak iz njega, štoviše u Zaton su prebacili i 450 beskućnika iz susjednog mjesta Raslina nakon što su im cijelo selo zapalili. Za vrijeme šestomjesečne blokade u Zatonu je od gladi umrlo 58 njegovih stanovnika, uglavnom djeca, žene i starci.
2. travnja
1942: Četnici ubili narodnog heroja dr. Mladena Stojanovića
Mladen Stojanović je rođen 7. travnja 1896. godine u Prijedoru. Po zanimanju je bio liječnik. Kao član KPJ bio je aktivan i prije početka Drugog svjetskog rata. U NOB je stupio 1941., a ubijen je 1942. godine u selu Jošavka. Za narodnog heroja proglašen je 7. kolovoza 1942. godine.
3. travnja
4. travnja
1944: Oformljen Talijanski partizanski bataljun «Pino Budicin»
Kad je bataljun Pino Budicin oformljen 4. travnja 1944. godine na stanciji Bembo kod Bala brojao je 120 boraca. Već 16. lipnja iste godine broj je porastao na 200 partizana, a u srpnju dok je djelovao u okolici Čepića, bataljun je raspolagao s više od 400 boraca. Kroz talijanski bataljun Pino Budicin prošlo više od tisuću boraca. Konačna brojka poginulih nije nikad definirana, kreće se oko dvije stotine mladića palih u borbi u Istri i u Gorskom Kotaru.
5. travnja
1921: Ugušena Proštinska buna - prvi antifašistički otpor u Istri
Nakon niza upada fašističkih skvadrista u sela južnoistočne Istre s ciljem zastrašivanja i maltretiranja lokalnog slavenskog stanovništva, komunisti i seljaci iz sela s područja Proštine pružaju organizirani otpor. Suzbijanje fašističkog nasilja i diskriminacije bio je primarni cilj proštinskih antifašista koji svojom odlučnošću i borbenošću gotovo dva mjeseca uspješno odbijaju pokušaje fašističkih prodora u vlastita sela. 5. travnja 1921. godine 400 pripadnika postrojbi talijanske vojske i policije, uz pratnju stotinjak fašista, odlučuje ugušiti organizirani otpor na području Proštine. Ulaze u proštinska sela i slamaju ovaj lokalni antifašistički pokret. Istovremeno, nakon gušenja otpora, fašisti spaljuju mnoge kuće u Šegotićima i okolnim selima.
1945: Oslobođen otok Pag
Poslje dvodnevnih borbi protiv djelova njemačke 392. legionarske divizije, ustaškog 7. senjskog i 3. jurišnog bataljuna i jednog njemačkog bataljuna, 3. dalmatinska udarna brigada 9. udarne divizije JA sa tri bataljuna mornaričke pješadije oslobodila je otok Pag. Poginulo je 195 i zarobljeno 133 neprijateljskih vojnika. Jedinice JA su imale 29 mrtvih i 52 ranjena.
6. travnja
1945: Oslobođeno Sarajevo
5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Sarajeva, 16. muslimanska NOU brigada. 6. IV. 1945. slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobođeno.
1945: Oslobođen Čakovec
Točno 4 godine nakon okupacije oslobođen je Čakovec. Jedinice bugarske 16. pješadijske divizije, vodeći žestoke borbe protiv njemačkih snaga, zauzele Čakovec u koji tad ulaze Međimurci iz partizanskih jedinica Kalničkog odreda.
1945: Poginuo Vladimir Perić Valter
U okupirano Sarajevo Vladimir Perić Valter je stigao u ljeto 1943. godine, po naređenju rukovodećih ljudi Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine. Njegov zadatak bio je oživljavanje sarajevskog ilegalnog pokreta, organiziranje obavještajne službe i provođenje operacija koje su okupatoru i domaćim izdajnicima imale pokazati da je slobodarski duh Sarajeva nemoguće slomiti. Poginuo je na dan kad će partizanske jedinice pobjednički umarširati u Sarajevo.
8. travnja
1919: Rođen Ante Bilobrk-Žila, narodni heroj iz Brštanova
Ante Bilobrk-Žila, znameniti junak bitaka na Neretvi i Sutjesci, poginuo je svega dva tjedana nakon proboja na Zelengori. Naime, krajem lipnja 1943. Žila je teško ranjen prilikom napada na neprijateljsko uporište u Vlasenici. Unatoč ranjavanju ostao je na položaju i nastavio se boriti, a presudio si je posljednjim metkom nakon što su ga neprijateljski vojnici pokušali uhvatiti živog.
10. travnja
1912: Rođen narodni heroj Boris Kidrič
Boris Kidrič je rođen u Beču 10. travnja 1912., a umro u 41. godini u Beogradu 11. travnja 1953. Bio jedan od najistaknutijih vođa jugoslovenskog revolucionarnog pokreta, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, junak socijalističkog rada i narodni heroj Jugoslavije. Zatvaran je zbog članstva u komunističkoj organizaciji 1929. i 1936–37.. Sekreatar je Komunističke partije Slovenije i Osvobodilne fronte. Predsjednik vlade Narodne Republike Slovenije 1945.–46. Ministar za industriju u vladi Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1946–53. Nakon raskida s Informbiroom 1948. glavni pobornik privrednih reformi i jedan od tvoraca koncepcije radničkog saomupravljanja.
12. travnja
1945: Probijen Sremski front
12. travnja 1945. jedinice JA su nakon skoro šest mjeseci probile njemačko-ustašku obrambenu liniju Šid-ušće Drine u Savu.
1945: Oslobođen Vukovar
Prve operacije za oslobođenje Vukovara započele su još u jesen 1944. godine, točnije u noći između 7. i 8. decembra desantom na Dunavu. Nakon početnog neuspjeha, Vukovar je konačno oslobođen 12. aprila 1945. godine.
13. travnja
1945: Oslobođeni Vinkovci
Jedinice 21 udarne i 48. udarne divizije JA poslje devetsatne žestoke borbe oslobodile Vinkovce. Djelovi ustaško-domobranske 3. lovačke divizije i 1232. puk njemačke 41. pješadijske divizije povukli su se prema Đakovu.
14. travnja
1937: Frankovci ubili Krstu Ljubičića
Krsto Ljubičić je bio student Pravnog fakulteta i jedna od prvih fašističkih žrtava na Zagrebačkom univerzitetu. Nakon sukoba antifašista i frankovaca dok se sam vraćao nakon protesta doma, frankovci su ga izboli noževima u blizini Botaničkog vrta u Zagrebu. 1941. godine, omladinska grupa je osvetila Krstu bombaškim napadom na ustašku kolonu.
1945: Osnovana prva Narodna vlada Hrvatske
Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja 1945. godine u Splitu izabrana je Narodna vlada Hrvatske.
1945: Oslobođen Osijek
U rano jutro 14. travnja 1945. godine partizanske jedinice, napredujući iz smjera Josipovca i Sarvaša, oslobodile su grad Osijek od četverogodišnje fašističke okupacije. Prve jedinice koje su ušle u grad bile su Osječka brigada u sastavu 51. divizije JA i 8. brigada 36. divizije JA.
Oslobođenje Osijeka označilo je kraj fašističkog terora koji je započeo u travnju 1941. kada je razorena sinagoga u današnjoj Županijskoj ulici, a koji se nastavio ubojstvima i deportacijama u logore smrti NDH i Trećeg Reicha najvećeg broja osječkih Židova i Srba, ali i likvidacijom hrvatskog stanovništva u odmazdama ili zbog otpora tadašnjem zločinačkom režimu koji je Europu pretvorio u masovno gubilište.
15. travnja
1941: Osnovan prvi ustaški sabirni logor Danica
Logor „Danica“ bio je prvi sabirni logor u NDH osnovan 15. travnja 1941. godine. Logor se nalazio na prostoru zatvorene istoimene tvornice kemijskih proizvoda. Prvi zatvorenici počeli su se dovoditi iz okolice Koprivnice već 18. travnja. Broj zatvorenika procjenjuje se na više od 5600, a zna se ime za njih 4348. Gotovo sve članove ustaške uprave logora Danica uhvatili su partizani te su osuđeni i likvidirani za vrijeme i poslje rata.
1945: Poginuo narodni heroj Mate Blažina
Mate Blažina je narodni heroj rodom iz Labina koji se u partizane priključio s osamnaest godina, te je sudjelovao u mnogim diverzijama i borbama protiv neprijatelja. Poginuo je u dvadesetoj godini između Lokava i Delnica u sukobu s neprijateljskim snagama koje su bile u povlačenju pred Četvrtom armijom JA. Njegova bista se nalazi u "Aleji nepobjedive mladosti" u Memorijalnom centru "Boško Buha".
16. travnja
1942: Poginula narodna heroina Ljubica Gerovac
Na današnji dan 1942. godine u borbi protiv fašista pala je drugarica Ljubica Gerovac. Od početka ustanka sudjelovala je u oružanim akcijama i u organizovanju žena i omladine. U jesen 1941. izabrana je za članicu kotarskog komiteta KPH za Brinje i sekretarku kotarskog komiteta SKOJ za Brinje. Poginula je predvodeći vod partizanskog bataljona "Marko Orešković" u napadu na ustaško uporište u rodnim Jezeranama.
1943: Šušnjarska bitka
Bitka kod Šušnjara bila je borba između partizanske Dvanaeste slavonske brigade NOVJ i Ustaško-domobranskog slavonskog zdruga, koja se odvila 16. travnja 1943. godine, u završnim operacijama okupatorske ofenzive „Braun“. Borba je završila odlučnom pobjedom partizana nad nadmoćnijim neprijateljskim snagama i ostala zabilježena kao najveća pobjeda Dvanaeste slavonske brigade, ali i slavonskih partizana uopće tijekom rata.
17. travnja
1945: Oslobođen otok Krk
Iz rejona Sv. Juraj - Senj jedinice 26. udarne divizije JA i Kvarnerskog odreda mornaričke pješadije izvršile desant i poslje jednodnevne borbe protiv njemačko-ustaške posade, oslobodile otok Krk. U desantu je poginulo 16 partiznaskih boraca, a 54 ranjena.
18. travnja
1944: U okršaju s ustaškim agentima ubijen Marko Miličić
Na mjestu pogibije mu je 1949. podignuta spomen ploča koja je uklonjena 90-tih.
19. travnja
19.04.1943 - 16.05.1943: Ustanak u varšavskom getu
Ustanak u varšavskom getu trajao je od 19. travnja do 16. svibnja 1943. Bio je to čin otpora protiv nacističkog plana da se preostala populacija geta prebaci u logor Treblinku. Ustanak je započeo nakon što su se stanovnici odbili predati SS brigadiru Jürgen Stroopu, koji je onda naredio da se geto zapali blok po blok. Ukupno 13.000 Židova je ubijeno, pola njih je bilo zapaljeno ili ugušeno. Nepoznate su točne brojke stradalih nacista, a kreću se od 17 do 300. Bio je to najveći židovski ustanak za vrijeme Drugog svjetskog rata.
20. travnja
1906: Rođen narodni heroj Veselin Masleša
Veselin Masleša, narodni heroj, revolucionar, književnik, publicista i novinar. Studirao je pravo u Zagrebu, ekonomiju u Frankfurktu, te političku ekonomiju i sociologiju u Parizu. Od 1927. godine više puta je hapšen i protjerivan iz Beograda, Osijeka i Frankfurta zbog svojih ljevičarskih ideja. Veselin je odmah po izbijanju rata stupio u partizane, u kojima je i poginuo u Bici na Sutjesci, 14. juna 1943. godine.
21. travnja
1944: Obješena partizanka Anka Ošpuh s još devetoricom drugova
Anku su uhvatili u Leskovcu, a poslije pogubili u Kućanu. Prije toga su je vozili po ulicama Varaždina u nekoj prikolici, a ona je vikala: »Ja sam Anka partizanka, ne bojim se ustaškog tanka!« Prije vješanja ju je jedan ustaša pitao ima li kakvu želju prije smrti, a ona mu je odgovorila: »Drugo nikaj osim da ti ćeš danas mene, sutra će tebe.«
22. travnja
1945: Proboj logoraša iz Jasenovca
Proboj logoraša bio je herojski čin. Po svemu sudeći, nije se moglo izbjeći da mnogi od njih poginu… Ustaške su straže bile brojne, dobro naoružane i spremne da svim sredstvima likvidiraju bjegunce. Nije bilo oružja, zatočenici nisu imali nikakvog borbenog iskustva, nije bilo organizacije koja bi taj posao obavila. Komunistička je organizacija bila teško uzdrmana strijeljanjem Mila Boškovića i drugih ujesen 1944. i do proboja se tek djelomično oporavila.
23. travnja
1916: Rođen Ivo Lolo Ribar
U Zagrebu, u Reinerovoj ulici br. 4, 23. travnja 1916. rodio se Ivan Ribar. Jedan je od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, sekretar CK SKOJ i predsjednik USAOJ, član Vrhovnog štaba NOV i POJ i narodni heroj Jugoslavije.
24. travnja
1945: Nacisti bacili 37 antifašista u jamu u Ičićima
Nakon 20. travnja, kada su jedinice Narodnooslobodilačke vojske (NOV) već prodrle do Rječine, nastala je pomutnja među nacističkim postrojbama. Bježeći pred njihovim snagama izvukli su iz riječkoga zatvora 37 antifašista. Bacili su ih u jamu u Ičićima te je zasuli bombama.
24.04.1945 - 25.04.1945: Masakr luburićevaca nad Romima i Sintima u Hrastini
Masakr koji se dogodio 24./25. travnja 1945. godine nedaleko od hrvatsko-slovenske granice, u selu Hrastina u blizini Marije Gorice, svakako se može ubrojiti u jedan od najstrašniji ustaških zločina nad Romima koji su počinjeni u tzv. NDH. Bio je to možda i posljednji masovni zločin nad Romima i Sintima na tlu okupirane Europe u periodu Drugog svjetskog rata.
2013: Poginulo 1138 tekstilnih radnica
24. travnja 2013. godine urušila se devetokatnica Rana Plaza u Savaru, Bangladeš, koja je pod svojim krovom sadržavala razne tekstilne tvornice. Oko 1.138 radnika_ca, većina od njih žena, smrtonosno su stradale_i, dok je preko 1,169 preživjeli_e nesreću s teškim ozljedama. Kompanije za koje su radnice_i ubijene šivajući od njih naručenu jeftinu robu, tzv. fast fashion, nikakvu krivičnu odgovornost nisu morale preuzeti, niti će ju morati preuzeti u budućnosti. Imena tih marka dobro su nam poznata, radi se, između ostalog, o: Mango-u, Primark-u, Benetton-u, El Corte Ingles-u, NKD-u, KiK-u.
25. travnja
1929: Ubijen Đuro Đaković
Đuro Đaković kao sindikalni vođa, jedan od osnivača KPJ 1919. godine, organizacijski sekretar CK KPJ od 1928. godine te veliki protivnik šestosiječanjske diktature, 1929. godine biva uhićen, mučen te odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen pri insceniranom bijegu.
1945: Elbe Day - susret savezničkih armija na rijeci Labi
Sudbonosni susret Crvene armije koja je nadirala s istoka i zapadnih saveznika koji su dolazili sa zapada, najavio je skori potpuni poraz nacističke Njemačke i ostao u povijesti upamćen kao "Elbe Day".
1945: Obljetnica oslobođenja Italije
Obljetnica oslobođenja Italije (tal. Anniversario della liberazione d'Italia), nacionalni praznik u Italiji kojim se komemorira svršetak Drugog svjetskog rata i nacističke okupacije ove zemlje. Poznat je i pod nazivima Fešta oslobođenja (tal. Festa della Liberazione), obljetnica otpora (tal. anniversario della Resistenza) ili jednostavno Dvadeset i peti aprila (tal. Venticinque aprile)
1974: Revolucija karanfila
Revolucija karanfila (Revolução dos Cravos) naziv je za gotovo nenasilni, ljevičarski, vojskom predvođeni državni udar, koji se odigrao 25. travnja 1974. godine.
27. travnja
1905: Rođen Vicko Krstulović
Vicko Krstulović je rođen u Splitu 1905. godine. Od 1922. član KPJ, 1939. izabran za političkog sekretara Pokrajinskoga komiteta KPJ za Dalmaciju, od 1940. član Centralnog komiteta KPH i Centralnog komiteta KPJ; uhićivan i zatvaran. U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora ustanka u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. Zauzimao se za jadransku orijentaciju Jugoslavije i Hrvatske.
1941: Dan osvobodilne fronte
Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (sl. Osvobodilna fronta slovenskega naroda), poznata kao Osvobodilna fronta, je bila slovenska antifašistička organizacija, koja je okupljala većinu slovenskih antifašističkih stranaka i organizacija u borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga.
U vili književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini održan sastanak predstavnika nekoliko političkih stranaka i kulturnih radnika na kojem je osnovana Protiimperialistična fronta (PIF), koja je 22. 6. 1941. promijenila naziv u Osvobodilna fronta slovenskega naroda (OF SN). Narednih godina se oružano borila protiv fašističke okupacije Slovenije. Djelovala je sve do 1953. kada je postala republički ogranak Socijalističkog saveza radnog Naroda Jugoslavije, odnosno Socijalistički savez radnog naroda Slovenije.
28. travnja
1941: U Gudovcu započeo ustaški genocid nad Srbima
28. travnja 1941. u Gudovcu kraj Bjelovara ustaše su streljale oko 200 civila. Pokolji koji će usljediti nakon toga ukazuju da je to bio početak vala terora i represije u cilju planiranog etničkog čišćenja tzv. NDH.
1945: Poginuo narodni heroj Petar Biškup - Veno
Pred sam kraj rata - 28. travnja 1945. - poginuo je narodni heroj Petar Biškup - Veno, "prvi zagrebački partizan" kako ga u svom dnevniku naziva Ivan Šibl.
29. travnja
1941: Prva sabotaža protiv okupatora samo tri dana nakon posjete Hitlera Mariboru
U pet sati ujutro 29. travnja 1941. na maloj uličici u središtu Maribora zvanoj Volkmerjev prehod skupina SKOJ-evaca zapalila je dva njemačka automobila. Ova sabotaža bila je jedna od prvih antifašističih akcija nakon okupacije i simbolično se dogodila samo tri dana nakon Hitlerova zloglasnog posjeta Mariboru, koji je bio njegov jedini boravak u Jugoslaviji.
1945: Saveznici oslobodili nacistički logor Dachau
29. travnja 1945. godine oslobođen je zloglasni nacistički koncentracijski logor Dachau u kojem je živote izgubilo više od 30 tisuća ljudi, a ta se brojka odnosi samo na dokumentirane smrti, dok povjesničari pretpostavljaju da je žrtava bilo i više od 40 tisuća. Dachauu je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracijske logore i funkcionirao je punih 12 godina.
30. travnja
1944: Pokolj u selu Lipa
30. travnja 1944. pripadnici Hitlerovih postrojbi Wehrmachta i SS-a, Mussolinijevih crnokošuljaša, ali i hrvatskih i slovenskih četnika, udruženim snagama izvršili nečuven masakr nad 280 stanovnika Lipe. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno među 280 stanovnika, čak 72 djece, od kojih je Bosiljka Iskra, imala samo šest mjeseci, a najstarija žrtva bio je Anton Juričić, ubijen u 83. godini. Ubijen je 121 maloljetnik.
1945: Ubijeni posljednji logoraši ustaškog logora Lepoglava
Zadnjih travanjskih dana 1945. ustaše su u panici ubijali preostale logoraše. Spaljivala se dokumentacija, uništavali tragovi, uklanjali ljudi. No, ljudsko sjećanje nije se moglo zatomiti. Već u svibnju predstavnici Komisije za ratne zločine izlaze na teren i utvrđuju na desetine leševa. Ustanovljeno je da je u lepoglavskom logoru stradalo najmanje 1000 žrtava.
svibanj
3. svibnja
1944: Poginula partizanka Neda Knifić
Neda Knifić je bila istaknuta SKOJ-evka rodom iz Senja. Bila je posebno zadužena za rad SKOJ-a i USAOH-a u okrugu Pazin. Na povratku prema pazinskom kotaru zajedno s Albertom Petrcem Bertićem održala je prvomajski govor u selu Ružići na Labinšćini. Dva dana kasnije na putu prema Raši grupu partizana u kojoj je bila zaskočili su njemački vojnici u vrlo nadmoćnom broju. Knifić je u tom napadu najprije teško ranjena, a zatim si je oduzela život da je neprijatelj ne bi zarobio. Poginula je s 19. godina.
U Senju i dalje djeluje tekstilni pogon Neda koji s ponosnom nosi ime antifašistkinje i partizanke Nede Knifić.
1945: Oslobođena Rijeka
Rijeka je nakon borbe koja je trajala od 16. travnja do 3. svibnja 1945. oslobođena od njemačkih okupatora i domaćih izdajnika ustaša i četnika. U šumovitim područjima oko grada i u gradu vodile su se žestoke i krvave bitke i u njoj je život izgubilo gotovo tri tisuće pripadnika 4. jugoslavenske armije, prethodno formirane od 8. dalmatinskog korupusa i 11. hrvatskog korupsa. Grad, luka i mostovi su ostali potpuno razrušeni.
4. svibnja
1945: Savske žrtve u Sisku i Sunji
Pred sam kraj rata u Sisak dolaze Luburićevci koji u četiri dana velikih racija uhićuju mnoštvo nevinih civila i nekolicinu domobrana. Odvode ih u logor u Sunju gdje pogubljuju Židove i Srbe. Bježeći pred narodnooslobodilačkom armijom sele preostale zatvorenike u logor Staklana kod Siska gdje nakon par dana na obalama Save brutalno kolju preostale zatvorenike među kojima je bilo žena ali i djece.
6. svibnja
06.05.1941 - 09.05.1941: Ustaški pokolj Srba u Hrvatskom Blagaju.
Masovno hapšenje srpskih muškaraca na području kotara Veljun ustaše su počele 6. maja 1941. Iz Zagreba su u Hrvatski Blagaj stigla dva kamiona ustaša koji su, uz podršku ustaša iz Hrvatskog Blagaja i Slunja, izvršili hapšenje i ubijanje lokalnih Srba. Ukupno je uhapšeno 625 muškaraca od kojih je dio, pretežno staraca, pušteno kućama, a oko 400 je ubijeno u Hrvatskom Blagaju.
1945: Okončana karlovačka operacija, oslobođen Karlovac
6. maja 1945. godine, Karlovačka udarna brigada, nastala iz Karlovačkog partizanskog odreda koji je djelovao na širem karlovačkom području, svoj ratni put okončala je ulaskom u Karlovac pod vodstvom komandanta Borisa Boce Balaša uz pjesmu ‘Padaj silo i nepravdo’. Karlovac je oslobođen u sklopu završne operacije oslobođenja Jugoslavije od fašističkih i nacističkih okupatora te domaćih izdajnika.
7. svibnja
1941: U Splitu pod Marjanom formiran 1. udarni odred
U Splitu, u tupinolomu pod Marjanom, formiran je 1. udarni odred od 63 druga. Članovi Odreda položili su zakletvu koja glasi: »U ime naroda zaklinjem se da ću se boriti protiv fašističkih okupatora i njihovih slugu za slobodu svoga naroda i dati sve svoje snage, a ako ustreba i život«. Formiranje ovog odreda predstavlja značajan dan ne samo za Split, već i za svu Dalmaciju. Odred nagovješćuje okupatorima borbu do istrebljenja, a narodu slobodu.
8. svibnja
08.05.1944 - 09.05.1944: Treće zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom
U Topuskom je održano 3. zasjedanje ZAVNOH-a na kojemu je formalno utemeljena Federalna Država Hrvatska
1945: Oslobođen Zagreb
FOTOGALERIJA I DOKUMENTARNI FILM Nakon četiri godine fašističke okupacije Zagreb je napokon oslobođen. Donosimo vam pregled događanja nakon povlačenja okupatora, ustaša i četnika. Upoznat ćemo se s ulogom Narodne zaštite te pratimo kretanje jedinica koje su prve ušle u Zagreb.
9. svibnja
1942: Četnici strijeljali narodnog heroja Ljubu Čupića
9. 5. 1942. godine strijeljan je revolucionar i narodni heroj Čedomir – Ljubo Čupić. Nekoliko godina nakon smrti proglašen je narodnim herojem, a ostaće upamćen po tome što se otvoreno smijao smrti i tako postao simbol otpora fašizmu.
1945: Oslobođena Ljubljana
Jedinice 15. i 18. divizije i 29. udarne divizije JA u jutarnjim satima 9. svibnja 1945. su ušle u Ljubljanu i oslobodile je nakon 4 godine fašističke okupacije.
11. svibnja
1945: Miting oslobođenja grada i zemlje
VIDEO - Miting oslobođenja grada i zemlje jedan od najvećih skupova na Jelačić placu u povijesti.
13. svibnja
1941: Pobijeni svi glinski Srbi od 16 do 60 godina
Nakon što su ustaški dužnosnici napravili popis svih glinskih Srba od 16 do 60 godina i odlučili da ih sve treba poubijati, 11. svibnja su u Glinu stigla dva autobusa s 50 dobro naoružanih ustaša, pripadnika Poglavnikove tjelesne bojne. Po noći između 11. i 12 svibnja su pohvatani svi glinski Srbi i Hrvati koji su se tome suprostavili. 12. svibnja su odveženi kod jame u blizini sela Prekope gdje su svi pobijeni.
14. svibnja
1942: Proboj ustaškog obruča na Petrovoj gori
U pokušaju da unište partizanski pokret na Kordunu ustaše pod vodstvom Ante Moškova 9. svibnja 1942. pokrenuli su drugu ofenzivu pod nazivom "Obruč" kojem je cilj bio opkoljavanje Petrove gore i osvajanje njenog najvišeg vrha Petrovca. Ante Moškov je naredio: »Sve osobe koje se nađu u pošumljenom dijelu Petrove gore imaju se pobiti, kuće u šumi imaju se popaliti, a isto tako i sva skloništa te uništiti podzemna skloništa i skladišta. Blago na koje se naiđe tjerati ispred sebe.«
Poslije teških borbi i niza bezuspješnih pokušaja da se probiju iz obruča, partizanske jedinice i zbjeg naroda su 13. svibnja 1942. godine ostali okruženi na uskom prostoru između vrha Petrovca i Magarčevca. Iako pod teškim uvjetima i uz velike žrtve, oni su 14. svibnja uspjeli da se probiju.
16. svibnja
1944: Dan romskog otpora
U logoru Auschwitz II-Birkenau nacisti su u planu imali egzekuciju veće skupine Roma u plinskim komorama, no naišli na neočekivano žestoki otpor - otprilike 6000 Roma odbilo je SS stražare zabarikadiravši se u zgradama logora.
S obzirom da su saznali za planiranu likvidaciju, zarobljenici su napravili improvizirano oružje od metala, drva, cijevi, kamenja i ostalog otpadnog materijala koji im je došao u ruke. Prema sjećanjima preživjelih i svjedočenjima prisutnih, internirci su natjerali logorske čuvare na povlačenje, a iako su neki zarobljenici bili ubijeni već te noći, čin otpora osigurao je Romima i Sintima odgodu smaknuća za nekoliko mjeseci.
22. svibnja
1942: Pogubljen Stjepan Filipović
Nekoliko sati nakon što su na današnji dan 1942. godine u Šibeniku pogubljeni Rade Končar i drugovi, u Valjevu su njemački okupatori na vješala izveli komandanta bataljona Tamnavsko-kolubarskog partizanskog odreda, Stjepana Filipovića Stevu.
Dok su ga vodili na gubilište, Filipović je izvikivao parole protiv okupacije, za narodno oslobođenje, u slavu Sovjetskog saveza, Komunističke partije i Crvene armije. S agitacijom je nastavio i na vješalima nakon što mu je oko vrata namaknuta omča pa je komandujući njemački oficir naredio da se smrtna kazna izvrši i prije planiranih 11 sati.
23. svibnja
1942: Partizanska avijacija
23.maja 1942. godine. u 9:30 h sa piste banjalučkog aerodroma poletio je avion „Potez 25“ iz sastava Zrakoplovstva NDH. Pilot Franjo Kluz je imao zadatak da isporuči 7 pušaka, municiju i konzerve domobranskoj posadi u Sanskom Mostu. Malo poslije njega uzletio je i drugi avion „Brege 19“ koji je trebao isporučiti 100 kg soli i sanduk municije domobranima u Gornjoj Sanici. Posadu aviona su činili pilot Rudi Čajavec i mehaničar mitraljezac Mišo Jazbec.
Oba aviona su sletjela na aerodrom Urije kod Prijedora. Prijedor je bio oslobođen sedam dana prije i to je u tom trenutku bio najveći slobodni grad u cijeloj okupiranoj Evropi. Sada su partizani imali vlastitu avijaciju što je do tada bio jedinstven slučaj u svijetu da pokret otpora na okupiranoj teritoriji posjeduje avione. Prebjeg prvih pilota sa avionima u partizane nije bio slučajan već organizirana i brižljivo planirana akcija banjalučkih komunista.
1943: Streljan Milutin Ivković - Milutinac
U ranu zoru 23. maja 1943. godine, na gubilištu u Jajincima streljan je u dobi od 37 godina dr Milutin Ivković - Milutinac. Dr. Ivković je bio ugledni beogradski dermatolog, između ostaloga poznat i po tome da je besplatno liječio i skupljao novac za liječenje beogradske sirotinje.
25. svibnja
1943: Ustaše ubile fra Karla Ćuluma
Historijski revizionizam nagriza spomen na fra Karla Ćuluma kojem je borački savez podigao spomen ploču ispred crkve u Zavojanima kraj Vrgorca. Prenosimo članak Branka Radonića u Makarskoj kronici koji donosi talijanske, ustaške i partizanske dokumente koji jasno govore tko je u Zavojanima ubio fra Karla Ćuluma - suradnika narodnooslobodilačkog pokreta.
1944: Desant na Drvar
Desant na Drvar pod tajnim imenom Operacija Konjićev skok (Rösselsprung) je bio posljednji njemački pokušaj da se ubije ili zarobi Tito, poslije čega je on kratkotrajno izbjegao u talijanski Bari i nakon toga na Vis da bi nakon toga pobjedonosno ušao u Beograd. Bila je to ujedno jedina akcija hvatanja Tita koju je osobno inicirao Adolf Hitler, naredivši je još sredinom 1943. Ovaj desant bila je klasična primjena taktičkog Blitzkriega, munjevita akcija uz upotrebu ograničenih snaga u kojoj su osnovu njemačkog napada sačinjavali elitni 500. SS padobranski bataljun i 15. planinski korpus.
1944: Narodna heroina Rada Vranješević ubijena na svoj 26. rođendan
Rada Vranješević je bila istaknuti borac i obavljala je poverljive zadatke. Novembra 1942. godine izabrana je za člana Biro Oblasnog komiteta KPJ za Bosansku krajinu. Radila je najviše u partijskim organizacijama i bila član Centralnog odbora Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ).
Ujutru 25. maja 1944. godine, na njen 26 rođendan, uhvatili su je njemački padobranci za vrijeme desanta na Drvar. Sprovedena je u logor za zaroboljenike kod Šobića groblja u Drvaru. Tu se je mučili osam sati. Međutim, nije se dala. Pokušala je da pobjegne i tada je poginula.
26. svibnja
1941: Akcija stadion
Akcija stadion je naziv za događaj pri kome je zagrebačka omladina odbila razvrstavanje po etničkom ključu na maksimirskom stadionu. Taj je događaj bio bez ikakve sumnje najjasniji izraz solidarnosti sa Srbima i Židovima u to vrijeme u Zagrebu i u Hrvatskoj.
28. svibnja
1943: Brigada “Rade Končar” uništila Zrakoplovnu školu NDH
XIII. proleterska brigada "Rade Končar" napala je i na prepad uništila Zrakoplovnu školu NDH u Svetoj Nedelji kod Zagreba, uništivši pri tom sav zrakoplovni materijal. Napad je bio veliko iznenađenje za Zapovjedništvo zrakoplovstva, jer se u neposrednoj blizini škole u dvorcu Kerestinec nalazio jak ustaški garnizon.
30. svibnja
1941: Ustaše strijeljale prvu žrtvu na Dotrščini, kuhara hotela Esplanade Dušana Zelenbabu
30. svibnja 1941. objavljen je oglas o strijeljanju Dušana Zelenbabe zbog navodnog oružanog okršaja s javnom ustaškom patrolom na Trešnjevci tri dana ranije. Bio je to prvi javni oglas o izvršenoj odmazdi, a čini se, i prva žrtva strijeljana na Dotrščini.
31. svibnja
1941: 165 židovskih omladinaca iz Zagreba internirano u logore tzv. NDH
Pokušaj razdvajanja omladinaca po etničkom ključu na smotri na zagrebačkom stadionu je bila samo prva faza u provedbi dalekosežnije akcije. Već sutradan, 27. 5., prema unaprijed smišljenom planu, počelo je prijavljivanje i hapšenje grupe 165 zagrebačkih židovskih omladinaca, jer, tobože, „idu na radove”, a zapravo su krenuli na put bez povratka. U pravcu logora Danica 31. 5. 1941. krenuo je transport u tri vagona 165 zagrebačkih Židova u dobi od 17 do 25 godina.
lipanj
1. lipnja
1944: Poginuo narodni heroj Vlado Bagat
Vlado Bagat je u zoru 1. lipnja 1944. pristao čamcem na Olib, ne znajući kako su se Nijemci te noći iskrcali na otoku. U luci su ga iz zasjede, dočekali njemački vojnici, otvorili vatru na njegov brod i posadu, koja se sastojala od još tri mornara. Prvim neprijateljskim rafalima posada je bila pobijena. Videći neizbježnu smrt, Bagat se borio do posljednjeg metka. Pogođen rafalom u prsa, pao je na palubu i dalje pružajući otpor, sve dok nije izdahnuo.
2015: Umro Mihajlo Soboljevski, jugoslavenski partizan poljskog porijekla
Na današnji dan 2015. godine, umro je, u 92. godini života, Mihajlo Soboljevski, jugoslavenski partizan poljskog porijekla. Bio je šest puta ranjavan tijekom rata.
2. lipnja
1944: Ubijen dr. Josip Kajfeš
Dr. Josip Kajfeš je poginuo u četničkom napadu 2. lipnja 1944. godine. U privremenoj bolnici u selu Krčanama smjestila se velika skupina ranjenika iz jedne ličke bolnice. Očekivali su da će partizanske snage odbaciti četnike prema Drvaru ili prema jugu, čime bi se stvorili uvjet za evakuaciju u bolnice u Italiji. Osiguranje bolnice nije bilo dovoljno, što su četnici iskoristili i kukavički napali bolnicu. Pobili su 34 ranjenika i članova osoblja, a osam smrtno ranili. Dr. Kajfeš je pokušao bijegom iz operacijske prostorije pobjeći četnicima, no pogodili su ga metkom u kralježnicu i glavu dok je bježao preko čistine.
4. lipnja
1942: Prva borbena akcija partizanske avijacije i pogibija narodnog heroja Rudija Čajaveca
Prvi partizanski piloti i narodni heroji: Franjo Kluz i Rudi Čajavec su 4. lipnja 1942. izvršili prvi borbeni zadatak: bacali letke nad Banja Lukom, bombardirali i mitraljirali aerodrom Zalužane i jednu kolonu ustaške Crne legije u povlačenju iz Orahova prema Bosanskoj Dubici. Pošto mu je nad Zalužanima avion bio oštećen teško ranjen Rudi Čajavec se spustio kod Kadinjana i tu, da ne bi pao u ruke četnika izvršio samoubojstvo, a njegov strijelac Jazbec je zarobljen i kasnije, u Zagrebu, strijeljan.
5. lipnja
1943: Poginula partizanka Biserka Bukić
Nakon priče o posljednjoj borbi partizana i ljubavnika MIlice i Turka slučajno smo saznali za još jednu tragične ljubavnu priču iz Narodnooslobodičake borbe. Radi se o skojevki Biserki Bukić i narodnom heroju Slobodanu Macuri, borcima legendarne 2. dalmatinske brigade koji su izgubili svoje mlade živote za vrijeme Bitke na Neretvi i Bitke na Sutjesci.
6. lipnja
1944: Dan - D, iskrcavanje saveznika u Normandiji
Nakon invazije na Normadiju i paralelne Operacije Bagration na istočnom ratištu, Saveznici su se u jako približili samoj Njemačkoj, a njemačke snage su pretrpjele tako teške gubitke - oko 40% vojnika koje su Nijemci angažirali u tim bitkama je izginulo ili bilo zarobljeno, a njihove tenkovske i zrakoplovne snage su pretrpjele nepopravljive gubitke - da konačni ishod rata zapravo nije više dolazio u pitanje.
7. lipnja
1942: Poginuo narodni heroj Vladimir Peran
Vladimir Peran je šibenski narodni heroj koji je borbu krenuo već s prvom grupom boraca - Prvim šibenskim partizanskim odredom. Poginuo je kao komandant bataljona "Bude Borjan" 7. VI 1942. prilikom napada na talijansku autokolonu nedaleko od sela Macure u Bukovici. Tad je izvršio jednu od najvećih akcija u bukovičkom kraju kada je sa borcima 1. čete sačekao u zasjedi, na cesti Nunić-Kistanje, neprijateljsku auto-kolonu. Tom prilikom borci ove čete izbacili su iz stroja preko 250 neprijateljskih vojnika i uništili preko 20 kamiona.
9. lipnja
1943: Talijanski fašisti strijeljali 39 rodoljuba pored Šibenika
Ovo masovno strijelanje predstavlja najveći zločin nad civilima u novijoj povijesti Šibenika i njegove okolice. Svi ubijeni bili su Hrvati koji nisu htjeli prihvatiti činjenicu da su u vlastitom gradu i zemlji preko noći postali građani drugog reda, te su zbog nepokoravanja tuđinskim vlastima bili najprije pozatvarani a potom i strijeljani.
Godine 1953. podignut im je skromni spomenik na Cesti strijeljanih rodoljuba koja povezuje Mandalinu - Zablaće. Spomen ploča ovim žrtvama fašizma razbijena je i uklonjena 1991. a spomenik se i dalje nalazi na meti vandala.
10. lipnja
1942: Započela Bitka na Kozari
U sklopu akcije West Bosnien, pod zapovjedništvom Friedricha Stahla, 11.000 vojnika Wermachta, 20.000 ustaša i domobrana te 2.000 četnika je 10. lipnja 1942. otpočelo koncentričan napad na partizane i narod u zbijegu na području planine Kozare. Nakon opkoljavanja, formirani su široki zaprečni pojasi oko Kozare i krenulo je sistematsko potiskivanje i iscrpljivanje boraca i naroda. Obrana, u početku uspješna, je nakon desetak dana neprekidnih borbi počela slabiti uslijed gubitaka, zamora i nestanka municije.
12. lipnja
1942: Strijeljan Albin Kovačić - prvi diverzant u okupiranoj Hrvatskoj
Albin Kovačić je bio podsusedski omladinac, predratni skojevac, komunist, hrabri ilegalac i snalažljivi diverzant. Sa osamnaest godina priključio se oružanoj borbi, svjestan svih rizika i opasnosti, sudjelujući u pokretu čiji je cilj bilo osloboditi zemlju od fašizma i stvoriti bolje i pravednije društvo. U ilegalnim akcijama pokazao je hrabrost i požrtvovnost, pri uhićenju smirenost i snalažljivost, a kod mučenja snagu i ponos. Strijeljan je na Dotrščini u dvadesetoj godini života.
1942: Fašisti demolirali sinagogu u Splitu i spalili židovske knjige
Talijanska okupacija Splita započela je u proljeće 1941, a obilježili su je brojni nemili događaji koji su ostali upisani na mračnim stranicama povijesti grada. Jedan od takvih događaja zbio se 12.6.1942. kada su talijanski fašisti demolirali židovsku sinagogu te na Narodnom trgu spalili stotine vrijednih židovskih knjiga.
13. lipnja
1943: Poginuo Sava Kovačević
13. juna 1943. partizani su pošli su u opći napad na lijevoj obali Sutjeske. Divizija je uspijela da potisne neprijatelja, ali ne i da slomi njegov otpor. U najkritičnijem trenutku, Sava je odlučio da novim jurišem izvrši proboj. S pratećom četom i grupom kurira izbio je u prvi streljački stroj, zapovjedio juriš, i pucajući iz puškomitraljeza, pošao naprijed. Sava Kovačević je pao je u jurišu, pokošen neprijateljskim rafalima.
14. lipnja
1943: Zasjedanje ZAVNOH-a u Plitvičkim jezerima
U Plitvicama je održana druga sjednica prvog zasjedanja ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadaće najvišega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, čiji predsjednik postaje hrvatski književnik Vladimir Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Plitvička rezolucija i Proglas narodima Hrvatske.
15. lipnja
1944: Streljana Lepa Šarić
U junu 1944. Nijemci hapse Lepu Šarić i podvrgavaju je najstrašnijim mukama. Jedine njene riječi su bile: »Nećete od mene nikada ništa saznati«. Strijeljana je 15. juna 1944. na Pećinama, nedaleko od Mandaline. Od školske godine 67./68. do 20. decembra 1991. godine po Lepi Šarić zvala se jedna od šibenskih osnovnih škola, kojoj je potom uslijed revizionističkih čistki odlukom Školskog odbora promijenjeno ime u OŠ "Tina Ujevića".
17. lipnja
1943: Tiskan prvi broj Slobodne Dalmacije
Prvi broj Slobodne Dalmacije tiskan je u napuštenoj pastirskoj pojati na Mosoru 17. lipnja 1943. godine s podnaslovom "Dnevnik Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta Dalmacije".
18. lipnja
1941: Ustaše strijeljale hrvatskog nogometnog reprezentativca Svetozara Đanića - Lalu
U rano jutro 18. lipnja 1941., ustaše su u šumu Dotrščina odveli stotinu rodoljuba i tamo ih streljali. Jedan od stotine bio je Svetozar Đanić - Lala, nogometaš zagrebačkog *Građanskog* koji je samo tri dana ranije u Beču nastupio za reprezentaciju tzv. NDH u utakmici protiv reprezentacije Trećeg Reicha.
19. lipnja
1949: Umro Vladimir Nazor
Vladimir Nazor je umro 19. lipnja 1949. Od prvog predsjednika prve hrvatske republike oprostila se na zagrebačkom Mirogoju beskrajna povorka štovatelja.
22. lipnja
1941: Osnovan Prvi sisački partizanski odred
Teško je sada reći da je te večeri formiran odred, kako se taj pojam danas shvaća. To nije bilo ni formiranje vojne jedinice, kakvo se prakticiralo kasnije u ustanku i borbi. Bili smo tu mi, članovi Partije, oružje i naša spremnost za borbu. Doduše, bez vojničkog iskustva. Tako je, eto, nastao naš odred i odmah idućeg dana krenuo je u ratnu akciju - objašnjava prvi komandant odreda Vlado Janić.
24. lipnja
1941: Osnovan ustaški logor na otoku Pagu
U ustaške logore Slana (za muškarce) i Metajna (za žene) na otoku Pagu, osnovane 24. lipnja 1941, dopremani su u najvećem broju zatočenici iz radnog logora Ovčara nedaleko od Gospića. Uz Jadovno na Velebitu, bili su to prvi logori u kojima su masovno ubijani zatočenici. Ukinuti su u kolovozu 1941, zbog talijanske okupacije područja u kojem su se nalazili
25. lipnja
25.06.1944 - 27.06.1944: Prvi kongres kulturnih radnika u Topuskom
Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske održan je u Topuskom od 25. do 27. lipnja 1944. godine. Kongres je predstavljao kulminaciju angažmana humanističke, intelektualne i kulturno umjetničke elite u Hrvatskoj koja je podržala antifašistički pokret otpora.
27. lipnja
U "Hrvatskom narodu" objavljen je oglas o strijeljanju četvorice omladinaca 27. lipnja 1941.: Stjepana Škrnjuga (21), Ivan Sutlarića (22), Ivana Šikića (30) i Vilima Gašparevića (19). Oni su uhvaćenih u akciji dijeljenja letaka 24. lipnja. Smrtna kazna je preostalom članu te grupe, Stjepanu Krznariću (18) zamijenjena 20-godišnjom tamnicom. Bio je to prvi ustaški oglas u kojem se govorilo o lecima »komunističkog sadržaja«
28. lipnja
1941: Donesena odluka o ustanku u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj
Aktivisti KPH su na sastanku u šumi kod sela Turčin odlučili započeti ustanak u varaždinskom okrugu. Iste su noći zapčeli s raspačavanjem letaka. Prve diverzantske akcije uslijedile su 2 tjedna kasnije na pruzi Varaždin-Koprivnica, a od srpnja počinje okupljanje prvih oružanih skupina na Kalniku i Bilogori.
30. lipnja
1942: Osnovan fašistički logor Molat
Talijanski koncentracijski logor u uvali Jaza na otoku Molatu osnovan je 30. lipnja 1942. Izgrađen je za 1200 logoraša no u šatorima i u 12 baraka znalo ih je biti i više od 2500. Do njegova zatvaranja 7. rujna 1943. kroz logor je prošlo oko 20 000 zatočenika, Tijekom postojanja logora umrlo je 700, a strijeljano je 300-tinjak ljudi.
srpanj
1. srpnja
01.07.1941 - 03.07.1941: Ustaše Maksa Luburića poklale 279 žena, djece i staraca u selima Suvaja, Bubanj i Osredak
Provodeći “akciju čišćenja” u jugoistočnoj Lici 1, 2. i 3. srpnja 1941., Vjekoslav Maks Luburić je zapovjedao masovnim pokoljima u selima Suvaja, Bubanj i Osredak kad su prvi put masovno ubijani starci, žene i djeca, ukupno najmanje 279 poimenično pobrojenih duša, što je neposredno dovelo do općeg ustanka u tom dijelu Like 27. srpnja 1941.
3. srpnja
4. srpnja
1941: Dan borca
Praznik ustanka naroda Jugoslavije slavi se u spomen na sastanak u vili Vladislava Ribnikara na Dedinju u Beogradu, na godišnjicu sjednice Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije na čelu sa generalnim sekretarom KPJ Josipom Brozom Titom, kad je donesena odluka o dizanju općenarodnog ustanka protiv nacifašističkog okupatora i domaćih slugu
5. srpnja
1942: Poginuo narodni heroj Nikola Car Črni
Narodni heroj Nikola Car Črni rodom iz Crikvenice bio je borac bataljona "Đuro Đaković" u 120. internacionalnoj brigadi u Španjolskoj. 1941. radi na organizaciji ustanka u Hrvatskom primorju. Zapovijednik je niza partizanski odreda te se istakao u mnogim borbama na području Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. 05. srpnja 1942. poginuo je kao komandant 2. Primorsko-goranskog partizanskog odreda. Tog dana postavljena je zasjeda na Lujzijani između Kamenjaka i Grobnika u jačini od 140 partizana.
1944: U dvadesetoj godini poginuo Nenad Ravlić, komesar Šibensko-trogirskog partizanskog odreda
Noću, 4. srpnja 1944. godine Nijemci su opkolili selo Kotelje u kojem se nalazio Štab Odreda s tridesetak boraca. Slijedećeg dana u zoru komesar Ravlić je naredio borcima da se povlače, dok im je on sam štitio odstupnicu. U borbi je bio teško ranjen. Mladi komesar Nenad Raviić herojski je pao. Bilo mu je tek 20 godina.
6. srpnja
1920: Rođen narodni heroj Petar Matić Dule
Petar Matić Dule rođen je 6. srpnja 1920. u imućnoj zemljoradničkoj obitelji u mjestu Irig u Vojvodini, a član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1940. godine. Nakon fašističke okupacije Jugoslavije radio je na organizaciji ustanka u Srijemu i formiranju prvih tamošnjih partizanskih odreda. Bio je isprva komandant jednog bataljona, od 1943. komandant Treće vojvođanske udarne brigade, a od 1944. komandant Šeste vojvođanske udarne brigade u čijim je borbama s Nijemcima na Fruškoj gori ranjen u grudi. Liječi se u Italiji i vraća u borbu kao komandant Srijemske operativne zone pri Glavnom štabu NOV i PO Vojvodine.
1944: Poginuo narodni heroj Mojica Birta - Zec
Mojica Birta je poginio u borbama za oslobođenje Ludbrega. U prvom naletu udarne grupe 2. i 3. čete 3. bataljona 17. brigade, predvođene komandantom bataljona Mojicom Birtom, prodrle su u sam centar grada. Međutim, ustaškim protuudarom ta gupa je odsječena i opkoljena. Njegov bataljun ostao u klopci okružen nadmoćnijim neprijateljom Pavelićevog tjelesnog sdruga pojačanim s dva tenkovska voda. Napad ostalih partizanskih jedinica odbijen je, a Mojica Birta sa sedamdesettroje opkoljenih partizana borilo se u kućama u centru Ludbrega do posljednjeg metka. Svi su herojski poginuli.
7. srpnja
1941: Dan ustanka naroda Srbije
U selu Bela Crkva kod Krupnja dogodio se prvi oružani sukob između partizanskih ustanika i oružane sile kvislinške vlasti u Srbiji. Taj datum je desetljećima kasnije proslavljan kao Dan ustanka naroda Srbije.
8. srpnja
1941: Strijeljan narodni heroj Lovro Šperac - Renko
Prvi narodni heroj poginuo u NOR-u je Lovro Šperac - Renko. Zbog revolucionarne i komunističke djelatnosti hapšen je i osuđivan. 1939. zatvoren je u Lepoglavi, a nakon okupacije predat je ustašama koji su ga strijeljali kod Varaždina.
9. srpnja
1941: Strijeljanje prve skupine talaca iz logora Kerestinec
U Maksimirskoj šumi su strijeljani zatočenici logora Kerestinec: dr. Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Alfred Bergman. To je bila ujedno i prva javna najava da se ustaška vlast u Zagrebu odlučila na najdrastičnije oblike političkog nasilja, tj. ubijanje po samovoljnom odabiru, mimo svakog zakonskog postupka, istrage ili utvrđene krivnje. Izbor strijeljanih ukazivao je da će prve na udaru biti „elite nepoćudnih” - komunisti i Židovi.
1943: Fašistički pokolj nad seljanima Gornje Zečevine pored Imotskoga
Za vrijeme neprijateljske akcije »Biokovo-Mosor« stradale su stotine žitelja Imotske krajine. Prvi zločin u toj akciji su počinili u selu Krstatice, zaseoku Gornjoj Zečevini gdje su pobili 28 žitelja od čega devetoro djece.
10. srpnja
11. srpnja
1970: Umro Većeslav Holjevac
Većeslav Holjevac, narodni heroj, organizator ustanka u Kordunu i najuspješniji gradonačelnik Zagreba. Poznata je i njegova akcija partizanskog upada u Karlovac u studenom 1941. Krajem 1942. postavljen je na dužnost političkog komesara Prvog hrvatskog korpusa. U toku rata sudjelovao je u mnogim borbama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji, a također i u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta. Poslije oslobođenja Zagreba 8. 5. , bio je komandant grada, a potom komandant Vojne uprave Jugoslavenske armije u Istri.
Za vrijeme njegova mandata kao gradonačelnika grada Zagreba od 1952. do 1963 proveo je smjele urbanističke zahvate, a Zagreb je "prešao preko Save".
12. srpnja
1942: Strijeljani svi muškarci sela Podhum
Strijeljani su u selu zatečeni muški žitelji Podhuma stariji od 14 godina. Popisano je 95 žrtvava, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi. U talijanske koncentracijske logore bilo je odvedeno 889 žitelja. Ondje je umrlo još 46 ljudi među kojima sedmoro djece. Tri tisuće grla goveda i ovaca zaplijenjeno je, a 370 kuća i 124 gospodarskih zgrada opljačkano i do temelja spaljeno.
1942: Osnovan ustaški logor za djecu u Jastrebarskom
U napuštene barake talijanske vojske, u dvorac grofova Erdödy i franjevački samostan kraj Jastrebarskog, stigli su sredinom srpnja 1942. prvi transporti djece iz logora u Staroj Gradiški. Prvi transport od 650 djece-logoraša iz Stare Gradiške dopremljen je do Zagreba 12. srpnja 1942. Na putu koji je trajao neoubičajeno dugo zbog ustaške opstrukcije, umrlo je 17 djece, a na zagrebačkom kolodvoru još 30, dok je 37 najteže oboljele djece smješteno u bolnicu u Zagrebu, ali su i ona umrla. Istog dana transport je upućen ka Jastrebarskom.
13. srpnja
1941: Dan ustanka naroda Crne Gore
U rano jutro 13. srpnja 1941. započeo je najveći ustanak u porobljenoj Evropi 1941. godine. Započeo je pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovice kolovoza, kada je ugušen jakom talijanskom ofanzivom.
1943: Oslobođen Lepoglavski logori
Kaznionica je oslobođena od strane partizana nakon napada u noći s 12. na 13. srpanj 1943. Pri tom je privremeno oslobođeno i mjesto Lepoglava. Akciju su izveli borci Dvanaeste slavonske udarne brigade i Kalničkog partizanskog odreda. Partizanske su novine objavile da je "pala hrvatska Bastilja, 154 godine iza one pariške."
1943: Ubijen Ivan Goran Kovačić
Koncem lipnja i početkom srpnja 1943 Goran se nalazio u istočnobosanskom selu Vrbici kod Foče, skrivajući se od četnika koji su klali partizanske ranjenike sa Sutjeske. 13. srpnja četnici su ga pronašli i ubili.
14. srpnja
1789: Pad Bastille
Raširena mržnja francuskog naroda prema kraljevom apsolutizmu usmjerila se na tvrđavu Bastille. Bila je to tamnica u čijim su koridorima čamile žrtve stroge monarhije. Bastille kao simbol ropstva i tiranije zauzeta je 14. srpnja 1789. nakon teških borbi. Porušena je do temelja i od nekadašnjeg mrskog zatvora nije ostao kamen na kamenu. Vojska se morala povući, narodne mase osigurale su prelazak vlasti u ruke građanskog sloja tj. nadiruće trgovačke i financijske buržoazije.
No, tek je to bio uvod u izbijanje velike Francuske revolucije.
1941: Bijeg iz logora Kerestinec
Kada su zatvorenici saznali da su njihovi drugovi strijeljani u prvoj skupini talaca (9. srpnja), zatočenici logora Kerestinec shvatili su da će i oni ubrzo doći na red za likvidaciju. Stoga su u dogovoru sa svojim ilegalnim partijskim rukovodiocima u Zagrebu, tri dana kasnije, u noći između 13. i 14. srpnja, izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali ju i pobjegli iz logora. U bijegu je sudjelovalo 111 logoraša. Zbog loše organizacije prihvata većina ih je pobijena.
17. srpnja
1941: Ubijen August Cesarec
August Ceasrec strijeljan je nedugo nakon ustaškog preuzimanja vlasti 17. jula 1941. godine. Vidjevši što se dogodilo Otokaru Keršovaniju, Ognjenu Prici i drugim zatočenim drugovima koji su ustaše likvidirale, pokušao je bijeg iz logora Kerestinec, ali bezuspješno.
1946: Strijeljan Dragoljub Mihailović
Vođa četnika u drugom svjetskom ratu Dragoljub Draža Mihailović osuđen je i strijeljan zbog suradnje s nacističkim okupatorima i pokolja u drugom svjetskom ratu.
18. srpnja
1941: Prvi srušeni vlak u Dalmaciji
Noću, između 18. i 19. srpnja, borci iz Trogira i Segeta srušili su vlak na pruzi kod Labina. Bio je to rezultat niza diverzija na području Solina, Klisa, Kaštela i Trogira koje su trajale od 14. srpnja povodom obljetnice Francuske revolucije.
19. srpnja
1936: Izlaskom radnika na ulice Barcelone započeo Španjolski građanski rat
Devetnaestog jula 1936. godine počeo je Španjolski građanski rat i revolucija. Prvi veliki sukob između fašizma i antifašizma. Na ulice Barcelone izašli su radnici i obranili republiku od fašista i započeli jedinstven proces socijalne revolucije.
21. srpnja
21.07.1945 - 23.07.1945: I. kongres Antifašističke fronte žena Hrvatske
Na kongresu je sagledan udio žena Hrvatske u NOB-i, njihovom radu u zbrinjavanju izbjeglica, ranjenika, djece, učešće u radu JNOF-e, narodne vlasti i sl. Prihvaćeni su novi zadaci u tek oslobođenoj i ratom opustošenoj zemlji.
1961: Umro Svetozar Rittig
Budući da je bio član predsjedništva ZAVNOH-a, Svetozar Rittig najpoznatije je ime među hrvatskim katoličkim svećenicima u NOB-u. Rittig je pri ZAVNOH-u obavljao ulogu koordinatora za vjerska pitanja s katoličkim i pravoslavnim svećenstvom na oslobođenom teritoriju. A 1945. godine je izabran u Ustavotvornu skupštinu, potom i u Saveznu skupštinu i Hrvatski sabor. Bio je član jugoslavenske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., a iste je godine postao ministrom bez resora u vladi NR Hrvatske sve do umirovljenja.
22. srpnja
1941: Dan ustanka naroda Slovenije
Šmarnogorska ilegalna grupa 22. srpnja 1941., između sela Tacen i Šmartno u podnožju Šmarne gore, izvršila je prvu organiziranu akciju na suradnike okupatora. Poslje ove akcije udružila se sa još dvije grupe, da bi 24. srpnja sjeverozapadno od Rašice formirali Rašišku partizansku četu, koja je već sredinom kolovoza imala 65 boraca i razvila svoju aktivnost na području Tacen — Črnuče — Vodice — Smlednik, uništavajući telefonske veze i neprijateljsku imovinu. Time je započela narodno oslobodilačka borba naroda Slovenije.
1943: Fašistički teror nad narodom Lovreća i zarobljenim partizanima
Nakon teške i krvave borbe, s više desetaka poginulih i ranjenih na obje strane, s obzirom da neprijatelj nije ostvario cilj, pripadnici talijanske divizije Bergamo, SS "Prinz Eugena" i ustaše iskazali su neviđeni bijes nad civilnim stanovništvom i zarobljenim partizanskim borcima.
23. srpnja
1919: Varaždinska buna
Varaždinska buna iz 1919. bila je pobuna protiv novostvorene autoritarne i monarhističke vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca te su pobunjenici između ostalog htjeli stvoriti narodnu i radničko-seljačku Varaždinsku Sovjetsku Republiku koja bi se kasnije širila na Hrvatsko zagorje i ostatak Hrvatske.
23.07.1941 - 24.07.1941: Ustanak u Baniji
42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše, napali su u noći između 23. i 24. srpnja zgradu Općine i željezničke stanice. U toj akciji zaplijenjeno je 12 pušaka s municijom, itekako potrebnih u prvim danima ustanka. Nekoliko dana kasnije ustaše su, ne samo radi odmazde, već kao dio smišljenog plana istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi, privedenih iz cijele Banije.
1944: Zločin nad istarskom heroinom Ružicom Petrović
Ruža Petrović, seljanka i domaćica, rođena u Režancima 17.10.1911., aktivistkinja i organizatorica NOP-a na području Svetvinčenta, doživjela je i preživjela jedan od najzvjerskijih zločina u Istri.
24. srpnja
24.07.1945 - 25.07.1945: IV. zasjedanje ZAVNOH-a
U Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu 24. i 25. srpnja 1945. godine održano je posljednje - IV. zasjedanje - ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske). Zasjedanje otvara Vladimir Nazor koji proglašava ZAVNOH Narodnim saborom Hrvatske.
26. srpnja
1942: Iški ustanak
Mali Iž ima istaknuto mjesto u narodnooslobodilačkoj borbi, ne samo po jedinstvenom i hrabrom podvigu njegovih stanovnika 26. srpnja 1942. god. nego i po velikom broju aktivnih boraca u NOB-i , po velikim ljudskim i materijalnim žrtvama danim za slobodu domovine.
27. srpnja
1941: Dan ustanka naroda Hrvatske
Dan ustanka naroda Hrvatske se slavi u spomen na oružanu pobunu protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici koji je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. VII.1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca pokrenutog od strane Komunističke partije Hrvatske.
1941: Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine
Dan ustanka naroda BiH obilježava se na godišnjicu oružane akcije koju su 27. VII 1941. godine izveli gerilski odredi Bosanske krajine. Oni su tada, uz pomoć seljaka iz okolnih mesta, napali i zauzeli Drvar i Bosansko Grahovo, uništili žandarmerijske stanice Oštrelj, Manastir Rmanj, Potoke, Grkovce i razbili nekoliko manjih odreda ustaša, žandara i domobrana koji su pokušali da prodru u Drvar. Kasnije je početkom kolovoza narodni ustanak, pod rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, dobio masovne razmjere i proširio se na istočnu Bosnu i Hercegovinu.
kolovoz
1. kolovoza
1937: Osnovana Komunistička partija Hrvatske
U kasnim večernjim satima prvog kolovoza 1937. godine u Anindolu pokraj Samobora osnovana je Komunistička partija Hrvatske. Delegati na osnivačkoj konferenciji su bili: Božidar Adžija, Josip Broz, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Pavle Gregorić Brzi, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska, Rade Končar, Josip Kraš, Lovro Kurir, Marko Orešković, Drago Petrović, Stevo Rukavina, Rudi Šimić i Andrija Žaja.
2. kolovoza
1944: Dan sjećanja na žrtve fašističkog genocida nad Romima
Povjesničari procjenjuju da je u holokaustu ubijeno oko 500 000 Roma i Sinta. Kao i Židovi, bili su žrtve rasnih progona koje su provodili nacisti i njihovi fašistički saveznici, među kojima i zločinački režim NDH koji je 1941. uspostavljen na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije. Međutim, radi kontinuiranih rasnih predrasuda i diskriminacije, ovaj genocid je u velikoj mjeri još uvijek nepoznat i nedovoljno istražen. Romi i Sinti su ubijani u logorima smrti, a u logorima prisilnog rada i koncentracijskim logorima umirali su od gladi i bolesti. Mnogi od njih su deportirani i iskorištavani kao prisilna radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima, gradilištima i u industriji. U mnogim zemljama, uključujući Njemačku, preživjeli Romi i Sinti nisu bili priznati kao žrtve nacističkih progona u desetljećima nakon završetka Drugog svjetskog rata.
4. kolovoza
1918: Narodna heroina Savka Javorina-Vujović Saša
Savka Javorina-Vujović Saša bila je učesnica narodnooslobodilačke borbe i narodna heroina Jugoslavije, Ličanka koja je cijeli rat provela u Srbiji i Makedoniji u borbi protiv njemačkog i bugarskog okupatora, četnika i albanskih kvislinga.Bila je politička komesarka Rasinskog partizanskog odreda, Prve kosovsko-metohijske brigade i Osme srpske brigade NOVJ.
1941: Akcija Botanički vrt
Udarna grupa sastavljena od dvanaest zagrebačkih ilegalaca pod vodstvom Slavka Komara napala je 4. kolovoza 1941. oko podneva bombama, iz Botaničkog vrta, odred Ustaške sveučilišne vojnice koji je izlazio iz studentskog doma u Runjaninovoj ulici: bilo je to napravljeno u znak sjećanja na ubojstvo Krste Ljubičića koje su frankovački studenti počinili 1937. u tom domu. Ova je akcija trebala i ustašama i javnosti pokazati da tragedijom kod Kerestinca komunistički pokret nije uništen.
5. kolovoza
1942: Poginuo prvi narodni heroj Dalmacije - Ante Jonić
Ante Jonić, prvi narodni heroj iz Dalmacije, poginuo je 5. kolovoza 1942 u borbi protiv Talijana na cesti Sinj-Livno kao komandant 1. udarnog dalmatinskog bataljona
6. kolovoza
1911: Rođen Rade Končar
U Končarevu Kraju, kraj Korenice 6. kolovoza 1911. rođen je narodni heroj Rade Končar - sekretar CK KPH, prvoborac i organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj.
8. kolovoza
11. kolovoza
1941: Osnovan Prvi splitski partizanski odred
Prvi organizirani oružani otpor u Splitu javlja se sredinom kolovoza 1941. godine, kada 66 pripadnika novoosnovanog Prvog splitskog partizanskog odreda, u okrilju noći i s glavom u torbi, kreće prema zaleđu s ciljem direktnog sukobljavanja s nadmoćnim neprijateljem. Od 45 neiskusnih i slabo naoružanih boraca, koliko ih nakon nekoliko dana dospijeva do poprišta prvog oružanog okršaja kod sela Košute, sedmorica pogiba, spašava se 13, a 24 mladića biva odvedeno u zarobljeništvo. Dvanaest dana kasnije, odlukom prijekog suda u Sinju, zarobljeni partizani splitskog i dvoje pripadnika solinskog partizanskog odreda strijeljani su na Ruduši nedaleko od Sinja 26. kolovoza 1941. godine
1945: Žene u Jugoslaviji se izborile za pravo glasa
Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena (AFŽ), nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa.
12. kolovoza
1941: Osnovan Prvi šibenski partizanski odred
U prvim danima kolovoza 1941. sedam dalmatinski partizanski odreda je krenuo prema oslobođenom teritoriju: Splitski, Kaštelansko-trogirski, Vodičko-zatonski, Šibenski, Primoštensko-krapanjski, Sinjski i Solinski partizanski odred. Međutim, jedino je Šibenski polučio djelomičan, ali značajan uspjeh. Njegov ratni put savršen je prikaz kaotičnog stanja u okupiranoj Dalmaciji u ljeto 1941. godine.
15. kolovoza
1943: OSNOVANA ČETA ERNST TELMAN - PRVA I JEDINA NJEMAČKA PARTIZANSKA JEDINICA
U selu Slatinski Drenovac podno Papuka, 15. kolovoza 1943. osnovana je od boraca njemačke narodnosti, u sastavu Drugog hrvatskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije četa Ernst Telman.
23. kolovoza
1941: Prvi zatočenici dovedeni u koncentracijski logor Jasenovac
Prvi zatočenici dovedeni su 23. kolovoza 1941. u logor Bročice ili Krapje. Prva dva logora, Bročice i Krapje, rasformirani su u studenome 1941. masovnim likvidacijama zatočenika i prebacivanjem preživjelih u logor III Ciglana u Jasenovcu, koji od tada počinje djelovati kao logor smrti. U logor III Ciglana došlo tek oko 1.500 zatočenika od njih 3.000 do 4.000 iz oba logora.
Svakodnevnim masovnim i pojedinačnim ubijanjima zatočenika/ca u logorima, na logorskim ekonomijama i brojnim stratištima, ustaše su u logoru III Ciglana održavali dnevno brojno stanje zatočenika/ca na oko 3.000 do 3.500.1942: Nacisti započeli napad na Staljingrad
Na današnji dan 1942. započela je najveća bitka u povijesti čovječanstva - bitka za Staljingrad. Trajala je nešto više od 5 mjeseci i odnijela 2 milijuna žrtava. Započela je kad je njemačka 6. armija stigla u predgrađa Staljingrada, a Luftwaffe je 23. kolovoza 1942. započeo bombardiranje s tisuću tona zapaljivih bombi po gradu u čak 1600 naleta te pobio na tisuće civila.
Nametnuti historijski revizionizam od 2006. na današnji dan izjedačava sudionike bitke za Staljingrad - Crvenu armiju i fašističke okupatore: nacističku Njemačku, fašističku Italiju, kraljevinu Rumunjsku i Mađarsku i njihove kvislinške sluge iz tzv. NDH.
1943: Crvena armija porazila naciste u Bitci kod Kurska
Bitka kod Kurska vođena je između sovjetskih i nacističkih snaga tijekom ljeta 1943. godine. To je najveća tenkovska bitka u povijesti ratovanja i najznačajnija saveznička pobjeda tijekom 1943. godine. Nacistička ofenziva je započela 5. srpnja, a bitka je završena 23. kolovoza 1943. kad je Crvena armija je zauzela Harkov nakon žestokih uličnih borbi u samom gradu. Nakon toga je Crvena armija obustavila dalje napredovanje na zapad i front se stabilizirao.
1944: Ustaše objesile antifašiste u Splitu: Sonju Bućan, Antu Pupića, Ivana Širolića i Ladislava Stazića
Noću između 23. i 24. kolovoza u Bihaćkoj ulici u Splitu obješeni su na stupove: Ivan Šarolić, Ladislav Stazić, Ante Pupić i Bućan Sonja. Narod je bio ogorčen. Prolazeći pored obješenih, žene su stiskale šake i glasno prijetile krvnicima, a muškarci skidali šešire, odajući počast žrtvama fašističkog terora.
1944: Ustaše objesile antifašiste u Splitu: Sonju Bućan, Antu Pupića, Ivana Širolića i Ladislava Stazića
Noću između 23. i 24. kolovoza u Bihaćkoj ulici u Splitu obješeni su na stupove: Ivan Šarolić, Ladislav Stazić, Ante Pupić i Bućan Sonja. Narod je bio ogorčen. Prolazeći pored obješenih, žene su stiskale šake i glasno prijetile krvnicima, a muškarci skidali šešire, odajući počast žrtvama fašističkog terora.
25. kolovoza
1942: Osnovana prva ženska partizanska četa
Prva ženska partizanska četa je formirana 25. kolovoza 1942. godine u selu Trnavac skrivenom u kotlini pored Korenice. Taj događaj predstavlja jedinstveni događaj, ne samo na našim prostorima već i u pokretima otpora svih europskih zemalja.
2011: Umro Lazar Mojsov
Lazar Mojsov je bio predsjednik Glavne skupštine Ujedinjenih naroda od 1977. do 1978. godine. U NOB se uključio kao prvoborac već 1941. godine te je bio član Antifašističkog sobranja narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM). Preminuo je u 91. godini 25. augusta 2011. godine te je sahranjen u Aleji zaslužnih građanki na Novom groblju u Beogradu.
29. kolovoza
1942: Za vrijeme talijanske operacije Albia četnici pobili 145 stanovnika Vrgorske krajine
Stradanje Vrgorčana u operaciji "Albia" 29. kolovoza 1942. bilo je najveći četnički zločin u Dalmaciji. Počinitelje - četnike iz stolačkog i nevesinjskog kraja, dovela je talijanska vojska s ciljem čišćenja ranije okruženih biokovskih partizana.
rujan
2. rujna
1941: Narodni heroj Vojin Vojo Kovačević uhapšen, mučen i ubijen u pritvoru
Nakon što ga je prokazao ustaški agent i doušnik Ivan Majerhold člana Mjesnog komiteta KP Hrvatske za Zagreb Vojina Kovačevića uhapsili na ilegalnom zadatku njemački vojnici i ustaše. Bio je podvrgnut mučenju i poslije petosatnog neprekidnog mučenja, izdahnuo u zatvoru. Usprkos brutalnim metodama mučenja, nije odao nikog iz svoje organizacije, kao ni to da je u danima pred uhićenje radio na pripremama diverzije koja je naposljetku izvršena u zagrebačkoj telefonskoj centrali.
3. rujna
1942: Ubijen skojevac Josip Kulušić
Skojevac Josip Kulušić, rodom s otoka Brača pao je u borbi s ustaškim agentima na zagrebačkim ulicama.
8. rujna
1941: Na Dotrščini strijeljan narodni heroj Joža Vlahović
Poslije niza akcija koje je organizirao u ilegalnom Zagrebu, 22. kolovoza 1941. godine prepoznao ga je ustaški doušnik Majerhold, pa su ga agenti uhitili. Ustaška policija, koja je naslijedila policijske dokumente stare Jugoslavije, već ga je dugo tražila. Ustaše su znale da imaju jednog od rukovodioca SKOJ-a i KPH, pa su pristupili oprobanom metodom preslušavanja, lako podvrgnut mukama, Joža Vlahović je ostao dosljedan sebi, ništa nije priznavao. Uvidjevši da ne mogu ništa postići ni zlostavljanjem, ustaše su ga 8 rujna 1941. godine, strijeljale na Dotrščini.
10. rujna
1942: Osnovana Partizanska ratna mornarica
U Podgori, podno Biokova osnovana je Partizanska ratna mornarica od Primorskog voda – prve jedinice čije su borbene akcije bile usmjerene isključivo na more.
11. rujna
13. rujna
1943: Proglas - Istarski narode
13. rujna 1943. započeo skup u Pazinu kojemu je na čelu bio Joakim Rakovac. Odmah nakon njegova pozdravnog govora Ljubo Drndić pročitao je Proglas Okružnog NOO-a za Istru, nositelja nove vlasti o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom. U proglasu pod nazivom Istarski narode stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.
1943: Poginuo narodni heroj Antun Blažić Šimun
Narodni heroj Antun Blažić - Šimun jedan od organizatora ustanka u ludbreškom kraju. Blažić je napao ustaškog agenta u selu Bikovec u rujnu 1943. Pri povlačenju je smrtno ranjen, a nakon što je potrošio municiju Blažić se ubio posljednjim metkom da ne bi živ pao u ruke neprijatelju.
14. rujna
1941: Diverzija u Glavnoj pošti u Jurišićevoj
Najvažnija akcija koju su zagrebački ilegalci uopće poduzeli 1941. godine dogodila se 14 rujna, kada je pod vodstvom Vilima Galjera izvršena velika diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici. Eksploziv, postavljen na šest mjesta, ukupne težine 21 kg, aktiviran je podizanjem slušalice telefonskog aparata u gradu. „Sva stakla na zgradi prsnula su u paramparčad, a kroz prozore je izletjela na ulicu ogromna količina kancelarijskog papira.” Ljudi su se uspaničili i „Jurišićeva je za kraće vrijeme ostala gotovo pusta”. Materijalna šteta bila je golema - na više su dana prekinute ili su bile otežane međumjesne i međunarodne telefonske veze. Ministarstvo je objavilo da je ,,u vezi s tim zločinima proveden izvjestan broj uhićenja”, ali neposredni počinitelji nisu bili pronađeni. Dva dana kasnije za njima je bila raspisana potjernica, plakati s njihovim imenima i slikama pojavili su se na brojnim mjestima u gradu, ali oni nisu uhvaćeni - akcija je tako izvedena da su sudionici akcije, svi redom dotad zaposleni na pošti, u trenutku eksplozije već bili nadomak partizanskih odreda na Kordunu.
1942: Oslobođen Muć – formirana Mućka republika
U centru netom oslobođenog Muća održan je politički zbor kojem je prisustvovalo nekoliko stotina mještana iz sela i okolice. Govorili su komandant čete Duje Bašić te komesar Ante Beretin. Govornici su često prekidani burnim pljeskom i ovacijama. U jednom trenutku netko iz mase je uzviknuo: “Živjela Mućka republika”. Poklik je prihvaćen s velikim oduševljenjem te je ponovljen nekoliko puta tijekom zbora. Tako je nastalo ime Mućka republika, naziv koji su borci i stanovništvo prihvatili i koristili sve do kraja narodnooslobodilačkog rata.
14.09.1942 - 15.09.1942: Ustaški pokolj u Sloveniji
Planina v Podbočju, brdsko selo uz samu slovensko-hrvatsku granicu, tijekom Drugog svjetskog rata doživjela je jedan od najgorih ratnih zločina na slovenskom tlu, kojeg će Planinci zauvijek pamtiti.
1944: Narodni heroj Franjo Kluz poginuo tijekom napada u lovcu Spitfire na nacističke brodove kod Omiša
Franjo Kluz je poginuo 14. rujna 1944. godine prilikom napada luke u Omišu. Tada ga je kao vođu četvorke "Spitfirea Mark VC" oborila njemačka protuzračna obrana. Pratnju su činili: vodnik Okanović Husein, potporučnik Srđanović Milan i potporučnik Fabjanović Šime. Sve izbačene bombe su pogodile ciljeve. A Kluzovi pratitelji su vidjeli kako se kapetan trudio da avion izvuče iz obrušavanja, al je bio toliko oštećen da je svaki pokušaj spašavanja bio bezuspješan.
16. rujna
1943: Prvo oslobođenje Novog Marofa
U noći na 16. rujan 1943. 3. bataljun NO brigade "Braće Radić" napao je posadu Novog Marofa. Kalnički odred držao je položaj prema Ludbregu. Partizani su se posebno trudili zauzeti željezničku stanicu. Kako su je držali domobrani, oni su se brzo predali te je željeznica blokirana. Oružnici u Marofu pružali su jači otpor, no nakon nekoliko sati borbe predali su se i oni. Sve do veljače 1944., kotar Marof bio je dio slobodnog teritorija nazivan Podravska Republika.
18. rujna
1944: Oslobođen Brač
Brač je oslobođen nakon zajedničke ofenzive NOVJ i Saveznika koja je trajala od 12. do 17. rujna 1944. godine. Nijemci su teško utvrdili mjesto Sumartin sa okolicom na istočnoj obali Brača, s namjerom da ga odlučno brane. Ovo mjesto bilo im je jako važno zbog kontrole plovidbe Bračkim kanalom između Brača i dalmatinske obale.
19. rujna
1927: Rođen Branko Čuk - trnjanski skojevac
Branko Čuk rođen je 19. rujna 1927. godine u Zagrebačkom Trnju. Bio je torbarski naučnik i član SKOJ-a. Uhićen je kao sedamnaestogodišnji mladić 17. prosinca 1944. godine neposredno nakon dizanja u zrak bunkera u Trnjanskoj i Varaždinskoj cesti u Zagrebu. Nakon serije mučenja i premlaćivanja umro je u logoru Lepoglava 14. travnja 1945. godine sa nepunih osamnaest godina.
20. rujna
1943: Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj
ZAVNOH proglašava vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj.
21. rujna
1943: Pokolj ranjenika u partizanskoj bolnici Stupe
Kad su dvije su satnije ustaša prodrle do mjesta tajne Partizanske bolnice u šumi Stupe na Kalniku došlo je neravnopravne borbe stražara s ustašama tijekom koje su se ranjenici razbježali šumom i posakrivali. 12 nepomičnih bolesnika koji nisu mogli pobjeći masakrirani su i zaklani. Bolnica je uništena i spaljena. Uhvaćene su i dvije bolničarke, jedna je silovana i zaklana.
23. rujna
1987: Umro narodni heroj Karlo Mrazović Gašpar
Gašpar bio sudionik triju revolucija: one u Mađarskoj 1919.; građanskog rata u Španjolskoj 1936.-1939. te jedan od organizatora ustanka u Hrvatskoj 1941. Bio je vjećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Proglašen je narodnim herojem (jedan od trojice iz Međimurja). Poslije rata bio je na dužnostima ambasadora u Moskvi, Budimpešti, Meksiku, Kubi, Kostariki, Hondurasu i Panami. Pamtimo ga i kao predsjednika Prezidija Sabora SRH.
24. rujna
1941: Osnovana Užička Republika
Nakon što je ustanak u Zapadnoj Srbiji uzeo maha, 21. rujna nacisti su donijeli odluku da napuste Užice. Znajući da odlazak nacista u njega ulazi stotinjak četnika, gdje se pridružuju nedićevcima. Nakon što su Zlatiborska, Račanska i Užička partizanska četa stegnule obruč oko grada, predveče 23. rujna većina četnika i žandara je napustila grad. 24. rujna u grad stiže i Crnogorska četa te se okupio i cijeli Užički odred koji je svečano promarširao kroz grad.
25. rujna
1941: Demonstracije splitske omladine protiv talijanizacije
U Splitu je srednjoškolska omladina pod rukovodstvom SKOJ-a demonstrirala protiv pokušaja neprijatelja da je uvuče u razne fašističke organizacije i protiv uvođenja talijanskog jezika u školsku administraciju. Fašističke okupacijske vlasti su rasturile demonstracije, a veći dio omladinaca zatvorile.
26. rujna
26.09.1941 - 27.09.1941: Savjetovanje u Stolicama
Na savjetovanju rukovodilaca narodnooslobodilačkih snaga, održanom 26-27. rujna 1941. godine u selu Stolice, kod Krupnja, donijete su značajne odluke za učvršćenje i razvijanje dalje borbe. Formirani su glavni štabovi u svim pokrajinama, a Glavni štab je preimenovan u Vrhovni štab. Također na savjetovanju je usvojen i jedinstven naziv za borca – partizan i njegova oznaka – crvena zvijezda petokraka.
27. rujna
1943: Nacisti nanovo okupirali Split
Nakon 17 dana partizanskog odupiranja njemačka 7. SS divizija je 27. rujna 1943. godine nanovo okupirala u Split. Njemačko-ustaške snage su po preuzimanju vlasti ubile više stotina civila, a znatan dio civila je prešao k partizanima. U jedinice NOVJ stupio je oko 20.000 ljudi.
1943: Poginuo Boško Buha
Kod sela Jabuka između Pljevalja i Prijepolja, u četničkoj zasjedi, poginuo je narodni heroj Boško Buha. Jedan od najpoznatijih partizana, najčuveniji partizanski bombaš. Borac herojske 2. proleterske brigade. Dječak ratnik koji je za dvije godine ratovanja prošao sito i rešeto najkrvavijih partizanskih bitaka.
1944: U Mauthauzenu ubijen bivši sekretar SKOJ-a, Karlo Hudomalj – Oskar
Karlo Hudomalj – Oskar je u studenom 1942. godine u Beču uspostavio „Antihitlerovski komitet“, koji je pokušao da, pored pripadnika radničkog pokreta, privuče i antihitlerovski nastrojene građane, uključujući čak i političke konzervativce i prosocijalistički orijentirano katoličko svećenostvo. Moskva je preko Poljske poslala poseban tim u Austriju da pomogne u radu Hudomaljeve organizacije. Tim je provaljen u Beču 2. januara 1944. godine. Dva dana kasnije, uhapšen je i Hudomalj. Iz Beča je poslat u koncentracijski logor Mauthauzen, gde je i ubijen od strane SS-a.
28. rujna
1941: Partizani Banije i Siska svečano položili zakletvu
Partizanska zakletva na Šamarici je izuzetno važan događaj jer predstavlja jedan od prvih primjera suradnje srpskog i hrvatskog naroda za vrijeme ustanka 1941. godine. To je jedan od prvih primjera solidarnosti hrvatskih komunista i radnika s ugroženim srpskim seljaštvom na Baniji. Važan je to primjer međuetničke solidarnosti u vremenu kada je partizanski pokret bio izuzetno slab i loše organiziran.
Formiranje partizanskih odreda je za lokalno stanovništvo bilo garancija i spas od uništenja koje im je prijetilo. Budući da je Komunistička partija Jugoslavije bila zasnovana na internacionalnoj osnovi, nije bilo sukoba i međusobnog neprihvaćanja zasnovanog na etničkoj pripadnosti. Pročitajte tekst partizanske zakletve i sve će vam bit jasno.1943: Oslobođene Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice oslobodila je NO brigada "Braće Radić" 2. operativne zone NOV i PO Hrvatske poslje dvodnevne borbe protiv eskadrona domobranskog 1. konjičkog puka i oko 150 njemačkih policajaca i žandara. Istovremeno su 17. udarna brigada 10. divizije NOVJ i Kalnički NOP odred odbili pokušaj ustaša da iz Ludbrega i Varaždina priteknu u pomoć napadnutoj posadi. Poginulo je 30, a zarobljeno 166 neprijateljskih vojnika. Brigada je imala 3 mrtva i 21 ranjenog.
1988: Umro Vicko Krstulović
U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora antifašističkog pokreta u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ.
listopad
1. listopada
1942: Pokolj u Gatima
Pokolj oko stotinu stanovnika u selu Gatima i okolnim selima je izvršen od strane četničkih formacija po nalogu komande talijanskog XVIII korpusa, uz logističku podršku talijanske divizije Sassari. Pokolj je izveden kao odmazda u cilju zastrašivanja zbog podrške koje su žitelji Gata i obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv talijanskog okupatora.
1946: Izrečene presude na Nürnberškom procesu
Dana 1. listopada 1946. godine objavljene su presude glavnim nacističkim ratnim zločincima u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u povijesti – Nürnberškom procesu. Na tom procesu suđeno je samo dvadesetčetvorici najviših nacističkih dužnosnika. 12 od 22 optuženih osuđeno je na smrt vješanjem, sedmorica su morala u zatvor za ratne zločince, trojica su oslobođena.
2. listopada
1941: Donesena zakonska odluka - deset za jednoga
Vlada tzv. NDH izdala zakonsku odluku: za jednog ubijenog ustašu strijeljat će se deset komunista.
1943: Prvo oslobođenje Tuzle
Oslobođenje Tuzle 2. oktobra 1943. je predstavljalo veliku vojnu i političku pobjedu koju su izvojevale antifašističke jedinice NOV i POJ, odnosno to je bila jedna od najznačajnijih dotadašnjih pobjeda. Slobodna Tuzla - kao važan ekonomski i politički centar, značajna vojno-strateška pozicija okupatora, raskrnica puteva, slobodarski je odjeknula prvenstveno u onim slojevima stanovništva istočne Bosne koji se još nisu opredijelili za NOP, iako su bili antifašistički raspoloženi.
1944: Oslobođen Zrenjanin
Zrenjanin je jedan od prvih gradova u Srbiji koji je oslobođen od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Ogromnu ulogu u oslobođenju grada je uz jedinice Narodnooslobodilačkog pokreta imala i ruska Crvena armija. U borbama za Banat poginulo je 220 njenih pripadnika.
3. listopada
1943: Bitka za oslobođenje Ludbrega - Šemovečka bitka
U ponoć 2./3.10.1943. počela je jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata u sjevernoj Hrvatskoj - Bitka za oslobođenje Ludbrega, poznatija i kao Šemovečka bitka. Partizani 17. udarne brigade, Kalničkog partizanskog odreda i brigade "Braće Radić" zajedno su isplanirali plan napada na Ludbreg. U roku od 8 sati gradić je bio oslobođen, uz 17 mrtvih partizana. No, kod sela Šemovec došlo je do teškog okršaja s varaždinskom posadom ustaša koji su krenuli u pomoć Ludbregu. U strašnoj borbi brigada "Braće Radić" pretrpjela je velike gubitke.
4. listopada
1936: Sukob na Cable Streetu
Sukob na Cable Streetu je naziv za antifašistički kontraprosvjed protiv fašističkog marša kroz Londonski East End 1936. Sukobili su se policija koja je poslana da štitii članove Britanskog fašističkog saveza (BUF) predvođene Oswaldom Mosleyem i mnoštvo antifašističkih demonstranata, lokalnih komunista, anarhista, židova i radnika.
6. listopada
1941: Osnovan koncetracijski logor za žene i djecu Loborgrad
Kroz koncentracijski logor Loborgrad u blizini Zlatara kojeg su osnovale ustaše a vodili Nijemci prošlo je oko 4000 žena i djece. U prekrcanom logoru je od mučenja, nehigijene, izgladnjivanja, silovanja i tifusa umrlo oko 200 žena i djece. Preostale Židovke i njihovu djecu su tijekom kolovoza otpremili u Aušvic.
7. listopada
1943: Osnovan VIII. dalmatinski korpus NOVJ
U vrijeme najžešćih ratnih operacija, s namjerom stvaranja jače vojne formacije sposobne pariranju snažnim jedinicama Wehrmachta i domaćih izdajnika, a u pripremi konačnog oslobođenja zemlje, formiran je 8. dalmatinski korpus NOVJ-a, kasnije proglašen udarnim, od 4 dalmatinske divizije: 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije nastalih od 13 partizanskih odreda. Pri formiranju 8. korpus imao je ukupno 13049 boraca.
1944: Najstrašniji ustaški pokolj u dugoselskom kraju
Najteži ratni zločin tijekom Drugog svjetskog rata na dugoselskom području dogodio se 7. listopada u selima Leprovica i Obedišče kada su ustaše ubile 44 mještana (32 u Leprovici te 12 u Obedišću – prema popisu župnika Jelovečkog u Matičnoj knjizi umrlih Župe sv. Martina u Dugom Selu). Riječ je bilo o ženama, starcima i djeci. Prvo tiskano svjedočenje o tome donosi zagrebački Vjesnik u br. 109. u kolovozu 1945. godine.
8. listopada
1943: Strijeljana narodna heroina Olga Ban
Otac Mate i kći Olga, kojoj je bilo svega 17 godina, stajali su tog listopadnog popodneva četrdeset i treće na pazinskom groblju, jedno uz drugo, mirno gledajući smrti u oči što je dolazila iz uperenih njemačkih pušaka. Nacisti su joj trenutak prije no što će pucati govorili kako je još mlada, neka obeća da će promijeniti svoja politička uvjerenja i pustit će je. Ali istarska omladinka prkosno je odgovorila: "Jedna mlada skojevka ne mijenja se nikad!"
Njene riječi zagušio je plotun, ali su zauvijek ostale kao legenda i ohrabrenje tisućama drugih istarskih djevojaka i žena.
9. listopada
1942: Poginuo narodni heroj Franjo Ogulinac Seljo
Poslije akcije oslobađanja djece iz logora Jastrebarsko ustaše su započele ofenzivu na Žumberak. Sedmog listopada 1942. iz Kostanjevca, Oštrca, Kalja, Željezna i Vivodine ustaše počinju nastupati prema položajima 1. proleterskog bataljona uz podršku zrakoplovstva, ali kada je oboren jedan avion, druga dva se vraćaju u Zagreb. Uz borbu bataljon se povlači na liniju Plavci, Kordići, Radinovići (Sv. Ilija), gdje je u suradnji s jednom četom Krškog odreda razbijen ustaški napad. U tom protunapadu poginuo je komandant II. operativne zone, drug Franjo Ogulinac-Seljo.
1967: Ubijen Che Guevara
Dana 8. listopada 1967. godine Che je zarobljen s još 17-ero gerilaca. Fotografije iz toga razdoblja prikazuju fizički iscrpljenog Chea. Iako je gerila bila mala te potpuno oslabljena bolivijskoj vojsci i američkim obavještajcima trebalo je 9 mjeseci da im uđu u trag. Ujutro 9. listopada 1967. Mario Terán ušao je u napuštenu zgradu škole, u La Higueri, te streljao Ernesta Che Guevaru zajedno sa sindikalnim vođom iz bolivijskog grada Orura, Wilijem.
10. listopada
1919: U Zagrebu osnovan SKOJ
SKOJ je utemeljen 10. listopada 1919. godine, na konferenciji održanoj u Zagrebu u nazočnosti oko 50 izaslanika komunističkih omladinskih organizacija iz Kraljevine SHS. Na konferenciji je izabran privremeni Središnji odbor sa sjedištem u Zagrebu. Iako je zabranjen samo dvije godine od svog osnivanja i povremeno žestoko progonjan, nastavio je sa radom u ilegali i bio je utjecajna organizacija među revolucionarnom omladinom u Kraljevini Jugoslaviji, a naknadno je postao važan organizator partizanskog otpora okupaciji Sila Osovina i domaćih kvinslinških snaga.
1941: Ustaške vlasti započele rušenje zagrebačke sinagoge
Devastacija sinagoge je započeta 10. listopada 1941., a završena je u travnju 1942. Cijeli je proces fotografiran u propagandne svrhe, a fotografije su javno izložene na Antisemitskoj izložbi u Zagrebu. Fotografije su također izložene i u Dubrovniku, Karlovcu, Sarajevu, Vukovaru i Zemunu kao ilustracija "rješavanja židovskog pitanja u NDH".
1944: Obješena Palmina Piplović
Imala je 22 godine kad su je 7. listopada 1944. Nijemci uhapsili. Tri dana mučena je u zatvoru. Kroz kakve je strahote prošla, nikada nećemo saznati. Moglo se vidjeti da su joj čupali nokte. Što su sve drugo činili, zaklonila je odjeća, a potom plitki, neoznačeni grob. Zajedno s Nikolom Zavoreom i njemačkim vojnikom, stanovitim brijačem Fritzom, obješena je o stup električne rasvjete na predjelu Ljubinac, na putu između Bilankuše i Majdana. Razlog? Poticali su njemačke vojnike da dezertiraju.
11. listopada
1941: Dan ustanka naroda Makedonije
Iako je i prije bilo akcija protiv okupatora u Makedoniji, napad Prilepskog partizanskog odreda na bugarsku policijsku stanicu, zatvor i telefonsku centralu, 11. listopada 1941. godine u Prilepu označili su početak ustanka u Makedoniji.
1946: Alojzije Stepinac osuđen zbog suradnje s ustaškim režimom
Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje se susreće sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.
Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje susreće se sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje susreće se sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.
12. listopada
1943: Počelo drugo zasjedanje ZAVNOH-a u Plaškom
U Plaškom započelo Drugo zasjedanje ZAVNOH-a. Trajalo je do 15 listopada, kada su izabrani novi Izvršni odbor i 47 novih vjećnika. Predstavnici Hrvata, Srba i nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj jednodušno su izrazili volju da se nova Jugoslavija izgradi na načelu federacije i da Hrvatska uđe u nju kao ravnopravna federalna jedinica. Potvrđena je odluka Izvršnog odbora od 20. rujna 1943. o priključenju svih dijelova Hrvatske koji su prema Rimskim ugovorima iz 1941. bili pripali Italiji donošenjem »Proglasa o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom«.
13. listopada
1941: Streljanje omladinaca na Šubićevcu
Talijanski fašisti su 11. 10. 1941. uhapsili 27 Šibenčana. Poslije dva dana batinanja jedanaest uhapšenika je pušteno na slobodu, deset odvedeno u internaciju, dok su ostala šestorica osuđena na smrt strijeljanjem. Osuđeni na smrt bili su omladinci Bujas Mate, Višić Blaž, Belamarić Ante, Junaković Drago, Vrljević Duško i Lasić Ivica. Gledajući u smrt, ti su omladinci klicali Partiji i Narodnooslobodilačkoj borbi, pljuvali na fašiste i dovikivali im, da će ih drugovi osvetiti. Strijeljanje je izvršeno na Šubićevcu 13. 10. 1941. godine.
14. listopada
2012: Umro Branko Črnac Tusta
U 57. godini od posljedica karcinoma umro je Tusta, frontmen punk-grupe KUD Idjoti, benda koji se svojom glazbom neumorno borio za radnike, obespravljene, siromašne, antifašizam i socijalnu državu.
15. listopada
15.10.1944 - 23.10.1944: Bitka na Vukovu Klancu
Bitka za Vukov klanac vodila se na prostoru od Metkovića i rijeke Neretve na zapadu Pelješca sa Stonom na jugu i isključno Popovo polje na sjeveru. U ovoj bitci sudjeluje glavnina 369. legionarske divizije "Vražje"- 369. i 370. puk, i 9. ustaška brigada, topništvo, tenkovi i druga motorizacija koja se izvlačila iz Dubrovnika. Od jedinica 8. korpusa bila je samo 1. i 11. dalmatinska i grupa otočkih partizanskih odreda. Ove je jedinice s Pelješca pomagala jedna britanska baterija, a bilo je i nekih zračnih udara savezničkog zrakoplovstva. Neprijatelj je bio nadmoćniji u ljudstvu i borbenoj tehnici. Bitka za Vukov klanac je trajala sedam dana, skoro sve u vrlo žestokoj, krajnje odsudnoj borbi u kojoj su se obostrano smjenjivali napadi i obrana, dok nije na kraju nadvladala kvaliteta i sposobnost 1. i 11. dalmatinske brigade 26. divizije, a poražena njemačka 369. divizija.
1987: Ubijen Thomas Sankara
Thomas Sankara je bio inspiriran kubanskim revolucionarima Fidelom Castrom i Che Guevarom, te ganskim vođom Jerryem Rawlingsom. Pokrenuo je niz reformi koje je nazvao demokratskom i narodnom revolucijom, a njegova politika temeljila se na antiimperijalizmu, borbi protiv korupcije, pošumljavanju zemlje, iskorijevanju gladi, te stavljanju obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga na prvo mjesto.
16. listopada
1968: "Black power" na olimpijadi u Meksiku
Na Olimpijskim igrama u Méxicu afroamerički sprinteri Tommie Smith i John Carlos podignuli su šaku s crnom rukavicom u znak pozdrava crnačkoj moći tokom intoniranja američke nacionalne himne nakon što im je dodijeljena zlatna odnosno brončana medalja na Olimpijskim igrama.
17. listopada
1929: U Puli strijeljan Vladimir Gortan
Vladimir Gortan je strijeljan u uvali kraj grada Pule koji danas nosi ime "Gortanova uvala". Zbog svoje revolucionarne djelatnosti postao je simbolom nacionalne i antifašističke borbe Hrvata i Slovenaca u Istri protiv fašističkih vlasti.
18. listopada
1941: U Karlovcu ubijen narodni heroj Josip Kraš
U Karlovcu je uličnoj borbi s agentima Ustaške nadzorne službe ubijen Josip Kraš, sindikalist, komunist, revolucionar, organizator Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
1944: Bitka za Stilja kod Vrgorca
Dana 18. listopada 1944. dogodila se posljednja velika bitka na vrgorskom području u Drugom svjetskom ratu. Tih dana je stožer njemačkog garnizona u Vrgorcu od svojih agenata na terenu doznao kako je Zapadnohercegovački partizanski odred izmješten sa Stilja u Duge Njive. Zbog toga je odlučeno da njemačka specijalna udarna grupa, inače specijalizirana za diverzantske i obavještajne zadatke, krene u tajnu akciju prema Stiljima i iznenadi tamošnje terenske radnike, partizanske aktiviste i odbornike.
1944: Oslobođen Dubrovnik
Poslje dvodnevnih borbi, pred sumrak, 18. listopada 1944. Treći bataljon Druge dalmatinske proleterske udarne brigade ušao je u Dubrovnik, a za njim čete Prvog bataljona iste brigade i dijelovi Desete hercegovačke brigade. Dubrovnik je branila glavnina 369. puka njemačke 369. legionarske divizije, mornarička pješadija, obalska artiljerija i oko 400 ustaša i domobrana.
19. listopada
2017: Zapalio se Piotr Szczęsny
Poljak Piotr Szczęsny se u znak protesta zbog vladavine ekstremno desne stranke Pravo i Pravda zapalio ispred Palače kulture i zananosti u središtu Varšave. Prije toga je na megafon izgovarao protuvladine slogane i tako prizivao pažnju prolaznika, dijelio letke u kojima je objasnio da se na ovako očajnički čin odlučio zbog svega u što sadašnji vladajući konzervativci iz PiS-a, predvođeni Jaroslawom Kaczyńskim pretvaraju Poljsku i zamolio prolaznike i liječnike neka ga ne pokušaju spasiti. Potom je planuo, i premda su vatrogasci intervenirali, Szszęsny je umro poslije deset dana.
20. listopada
1944: Oslobođen Beograd
Poslije sedmodnevnih borbi, lomeći uporan otpor djelova nemačke armijske grupe "Felber", 1. armijska grupa NOVJ (1. proleterski i 12. udarni korpus) i jedinice 3. ukrajinskog fronta Crvene armije oslobodili Beograd. Tisuće Beograđana uzele su učešća u borbama za oslobođenje svoga grada. Neprijatelju su nanjeti veliki gubici u ljudstvu i materijalu. Poginulo je oko 15.000, a zarobljeno oko 9.000 njemačkih vojnika i oficira. Jedinice Crvene armije imale su oko 1.000 poginulih, a jedinice NOVJ 2.952 poginula.
20. listopada 1945. upao je u zasjedu kad je ubijen zajedno sa svojim vozačem Josipom Bitunjcem u selu Razvođu. Vraćali su se na motoru sa zbora gdje je govorio kao kandidat za narodnog poslanika u Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije. Ubila ga je skupina križara odmetnika Hrstića iz Drniša.
1992: Umro Koča Popović
Baš na Dan oslobođenja u Beogradu je 1992. umro Koča Popović - školovani oficir i filozof, istaknuti nadrealistički pjesnik, književnik, partizanski vojskovođa, jugoslavenski diplomat, narodni heroj Jugoslavije i potpredsjednik Jugoslavije.
Koča je bio poručnik Španske republikanske armije, a potom komandant čuvene Prve proleterske brigade (kasnije Prve proleterske divizije) tokom narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije.
21. listopada
1941: Kragujevački oktobar
Kragujevački oktobar je jedan od najvećih fašističkih zločina na teritoriju Jugoslavije koji su počinili njemački vojnici, potpomognuti od srpskih dobrovoljaca i Srpske državne straže. Sakupili su sve muške osobe iz Kragujevca između 16 i 60 godina, uključujući i đake 5. razreda kragujevačke gimnazije, i izabrali oko tri tisuće žrtava među njima.
22. listopada
1936: Osnovane Internacionalne brigade
Na dan 22. oktobra, republikanska komanda odlučila je osnovati Internacionalne brigade kojima će zapovijedati operativci Kominterne regrutirani među strancima što su pohrlili u obranu Republike već u prvim mjesecima od pokušaja puča.
23. listopada
1944: Oslobođen Novi Sad
Partizani i crvenoarmjci su u Novi Sad ušli nakon Beogradske operacije nastupajući ka Mađarskoj i Hrvatskoj i goneći fašističke trupe Mađarske, Njemačke, NDH, četnike Draže Mihajlovića i druge kvislinške trupe koje su bježale. Novi Sad je tog 23. oktobra 1944. godine oslobodioce dočekao sa skoro uništenom industrijom, bez struje i trećinom stanovnika manje nego prije rata, jer je preko 20.000 ljudi protjerano, a više od 5.000 ubijeno u stratištima, odnosno poginulo u jedinicama NOB-a.
1944: Poginuo narodni heroj Ivan Milutinović
Prebacujući se preko Dunava šlepom u tek oslobođeni Beograd, poginuo je od eksplozije njemačke riječne mine član VŠ NOV i POJ i član Politbiroa CK KPJ Ivan Milutinović.
26. listopada
1943: Osnovana Čehoslovačka narodnooslobodilačka brigada „Jan Žižka z Trocnova“
Čehoslovačka brigada „Jan Žižka z Trocnova“ osnovana je 26. listopada 1943. godine kada je prvi put postrojena na Bučju u blizini Pakraca. Kroz brigadu je tijekom rata prošlo više od 3500 boraca, oko 700 ih je poginulo a oko 800 je bilo ranjeno.
1944: Oslobođen Split
26. listopada 1944. godine partizani su oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. godine prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada Splita na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“.
2012: Umro Joža Horvat
U Zagrebu je u 97-oj godini umro Joža Horvat, partizan, književnik i moreplovac. Ostavio nam je svoj veliki opus, ali i vrijedna svjedočanstva o NOB-u.
27. listopada
1919: Rođen narodni heroj Krešo Rakić
Krešo Rakić bio je učenik Srednje tehničke škole u Zagrebu koji je sudjelovao u svim važnijim sabotažama ustaškog režima u gradu Zagrebu 1941. godine. Njegovo djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata može se podijeliti na: spašavanje ugroženih (akcija stadion), ekonomska sabotaža (paljenje stadiona) i oružana borba (botanički vrt i niz drugih akcija). Strijeljan je bez suđenja u prosincu 1941. godine.
28. listopada
1917: Rođen Ivan Šibl
Ivan Šibl rođen je 28. listopada 1917. godine u Virovitici. Šibl je kao član udarne grupe sudjelovao, tijekom ljeta i jeseni 1941. godine, u nizu oružanih akcija na zagrebačkim ulicama. U rujnu 1941. godine primljen je u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Pred kraj 1941. godine, ustaška policija otkrila je njegovu aktivnost, i zato je 24. siječnja 1942. godine napustio Zagreb i otišao u Banijski partizanski odred. Kraj rata je dočekao kao politički komesar Desetoga zagrebačkog korpusa NOVJ.
29. listopada
1918: Petrijevačka republika
Petrijevci nisu bili jedina onodobna slavonska „republika“ budući da je sličan pothvat ostvaren i u Donjem Miholjcu gdje je narod izradio plan podjele zemlje grofa Majlatha. Sela su masovno počeli napuštati omraženi činovnici, a strukture vlasti postale su izrazito nestabilne. Prateći ova i slična zbivanja, glasila slavonske buržoazije, poput osječkog lista Jug, panično su zagovarala uvođenje prijekog suda tvrdeći da se „glupava masa pretvorila (...) u čopore divljih zvijeri i životinja, pa uništava ne samo tuđa već i svoja vlastita dobra“ te da je za „mase kao i za životinje potreban samo bič“.
1941: Talijanski okupatori strijeljali 12 drugova iz Srime i Vodica
Na jesen 1941. u Vodicama članovi KP organiziraju prve diverzije protiv talijanske vlasti, što je izazvalo snažnu reakciju talijanskog okupatora koji u listopadu 1941. godine osniva Izvanredni sud za Dalmaciju sa sjedištem u Šibeniku. Dana 25. listopada 1941. ustanici su izvršili prvi uspješan napad iz zasjede kod Vodica; ubili su dva talijanska vojnika i jednoga ranili. Za odmazdu fašisti su opkolili Srimu, Zaton i Vodice i uhitili 50-tak osoba od kojih su dvanaestoricu strijeljali na Hangaru, a desetoricu osudili na 2-30 godina zatvora.
31. listopada
1944: Oslobođen Zadar
Zadarski partizanski odred pod zapovjedništvom komandanta Dane Potrebića sa svoja dva bataljuna ušao je u oslobođeni Zadar. Prva jedinica koja je ušla u grad bia je prvi bataljun pod komandom Šime Miočića - Mimine. Tokom jutra pridružio im se Štab III. pomorsko obalnog sektora sa svojim bataljunom mornaričkog pješaštva. Borci Zadarskog partizanskog odreda razvili su hrvatsku zastavu sa zvjezdom petokrakom na zvoniku Katedrale Svete Stošije i zvonili zvonima još dugo kroz jutro.
studeni
2. studenog
1943: SS divizija Prinz Eugen izvršila pokolj po selima u okolici Ploča
Pripadnici zloglasne SS divizije „Prinz Eugen“ 2. studenog 1943. su iz sela Baćina, Peračko Blato, Plina Istočna, Plina Zapadna, Staševica i Gradac pobili oko 110 stanovnika.
5. studenog
1943: Osnovan TANJUG
Telegrafska agencija nove Jugoslavije - Tanjug je osnovana 5. 11. 1943. godine u Jajcu s namjerom da svijetu približi informacije o antifašističkoj borbi narodnooslobodilačkog pokreta koju su vodili komunisti pod vodstvom Josipa Broza.
7. studenog
1917: Oktobarska revolucija
Na obljetnicu Oktobarske revolucije sjećamo se događaja koji je presudno oblikovao suvremeni svijet. Nije to sama po sebi bila velika bitka, ali je bio simbolički trenutak kada su poniženi i potlačeni, oni koji nemaju što izgubiti osim svojih okova, po prvi put u povijesti preuzeli vlast. Tek kad su prvi puta srušene klasne barijere, kada je uspostavljen sustav u kojem su radne mase mogle izravno odlučivati, tek su tada radnica i radnik došli u poziciju da kontroliraju svoju sudbinu.
1943: Poginuo narodni heroj Velimir Škorpik
Dana 18.prosinca 1942.godine, Vrhovni štab je naredbom osnovao Sekciju za ratnu mornaricu pri Štabu četvrte operativne zone i za šefa Sekcije postavio je Velimira Škorpika, čime je Škorpik postao prvi zapovjednik partizanske ratne mornarice. Poginuo je 7.studenog 1943.godine, kad je upao u zasjedu ustaških zločinaca.
1944: Poginuo narodni heroj Franc Rozman Stane
Narodni heroj Franc Rozman Stane bio je istaknuti sudionik španjolskog građanskog rata gdje je sudjelovao u obrani Madrida i NOB-a gdje je osnivao mnoge partizanske jedinice i obučavao borce. Na početku 1943. godine Rozman je imenovan za komandanta Četvrte operativne zone. Dana 14. srpnja 1943. godine postaje komandant Glavnog štaba NOV i PO Slovenije. Stradao je dok je s grupom oficira isprobavao novi engleski laki minobacač, jedna mina je eksplodirala u samoj cijevi, i smrtno ga ranila.
12. studenog
1942: U Mućkoj republici formirana Treća dalmatinska brigada
Na slobodnom partizanskom teritoriju u Dalmatinskoj zagori, koji je u narodu bio poznat kao Mućka republika, 12. studenog 1942. godine osnovana je Treća dalmatinska brigada. Brigada je formirana od manjih partizanskih bataljuna, prije svega Mosećko-svilajskog koji je bio najveći, zatim Mosorskog bataljuna te Rogozničke partizanske čete. Povodom 15. godišnjice bitke na Sutjesci, Josip Broz Tito je čitavoj Trećoj dalmatinskoj brigadi dodijelio Orden narodnog heroja.
13. studenog
1944: Oslobođeno Skoplje
Još tijekom borbi za Štip i Veles, Glavni štab NOV i PO Makedonije osmislio je plan o koncentričnom napadu na Skoplje. Za oslobođenje Skoplja bile su predviđene 42. divizija, 50. divizija i 16. brigada Kumanovske divizije. U gradu su za to vrijeme bile stacionirane 22. njemačka divizija i 47. puk na sjevernoj i istočnoj strani i dijelovi 65. puka na južnoj strani grada.
14. studenog
14.11.1973 - 17.11.1973: Ustanak na atenskoj Politehnici
Ustanak na Nacionalnom tehničkom sveučilištu u Ateni započeo je 14. studenog 1973. , eskaliralo je u otvorenu pobunu protiv vojne hunte, te završio krvoprolićem u ranim jutarnjim satima 17. studenoga nakon niza događaja koji su započeli s upadom tenka kroz vrata atenske Politehnike.
17. studenog
1941: Partizanska akcija u okupiranom Karlovcu
Sedamnaestog studenog 1941. godine grupa od 25 partizana s Korduna pod vodstvom Većeslava Vece Holjevca, preobučena u domobranske uniforme, ušla je u okupirani Karlovac u kojem je tada bilo više od 20.000 njemačkih i talijanskih vojnika, ustaša i domobrana. Akcija upada u Karlovac je dobro uzdrmala ondašnju vlast i represalije su bile stravične.
20. studenog
1941: U Dotrščini strijeljan narodni heroj Vjećeslav Cvetko - Flores zajedno s 15 drugova
Zagrebčanin Vjećeslav Cvetko - Flores je došao 1937. godine boriti se s Internacionanim brigadama u Španjolskoj, isticao kao hladnokrvan i hrabar vojnik te je stekao čin poručnika. Nakon što se uspio vratiti u Zagreb 1941. godine organizirao je kanal za prebacivanje španjolskih dobrovoljaca natrag u Jugoslaviju. Tako su u srpnju i kolovozu 1941. godine svakog vikenda stizale grupe bivših španjolskih dobrovoljaca. U Zagrebu su smješteni i dalje upućivani prema rasporedu. Taj je kanal radio sve do sredine 1942. godine, a da niti jedan od dobrovoljaca iz Španjolske nije pao u ruke ustaša. Nakon formiranja partizanskog odreda »Matija Gubec« na Žumberku 15. kolovoza 1941. godine preuzeo je dužnost komandira. 7. rujna je ranjen i zarobljen te podvgnut svakodnevnim mučenjima. Cvetko i 15 njegovih drugova osuđeni su na smrt. Svi su strijeljani na Dotrščini 20. studenog.
21. studenog
1944: Ustaški pokolj 111 mještana Drežnice
Dvadeset i prvi studeni 1944. je najtragičniji dan, ne samo u tragičnoj povijesti Drežnice u Drugom svjetskom ratu, nego i u cjelokupnoj pisanoj povijesti toga mjesta. Toga dana ustaše i legionari 392. divizije njemačkog Wehrmachta ubili su 111 mještana Drežnice
25. studenog
25.11.1943 - 26.11.1943: Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu.
Smrt fašizmu! Sloboda narodu!
Ovo su bile prve izgovorene riječi na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Tada je donesena odluka o konstituisanju Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Najvažniji zaključak sa ovog zasjedanja bio je da je BiH definisana kao jedinstvena država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Odluku je potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bosanskohercegovačkih naroda.
26. studenog
26.11.1942 - 27.11.1942: Prvo zasjedanje AVNOJ-a u Bihaću
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije je bilo opće političko predstavništvo sudionika antifašističke borbe na području Jugoslavije za II. svjetskog rata. Utemeljeno je u studenome 1942., a od studenoga 1943. godine postaje vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije.
29. studenog
1943: Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu
Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u Jajcu 29. i 30. XI. 1943. U njegovu je sastavu tada bilo 250 vijećnika (iz Hrvatske 78), a u radu su sudjelovala 142 izaslanika (iz Hrvatske 37). AVNOJ je odlučio proglasiti se »vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom Jugoslavije«, uspostaviti Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) kao privremeno tijelo s obilježjima vlade za ostvarivanje provedbenih funkcija, oduzeti prava zakonitosti kraljevskoj vladi u inozemstvu, pregledati sve međunarodne ugovore i obveze koje je ona sklopila te zabraniti povratak kralju Petru II. Karađorđeviću u zemlju, s tim da o sudbini monarhije nakon rata odluči narod slobodnom voljom. Odlučeno je da se Jugoslavija ustroji federalno »kao državna zajednica ravnopravnih naroda«, koja će osigurati punu ravnopravnost Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca, odn. Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Potvrđene su odluke ZAVNOH-a o priključenju Istre, Rijeke, Zadra, Cresa, Lošinja, Lastova i Palagruže Hrvatskoj, kao i odgovarajuće slovenske odluke o priključenju Sloveniji Slovenskoga primorja i ostalih slovenskih područja koja je anektirala Italija. Sastavljena je i Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njegovih suradnika. Odluke su povoljno primljene u savezničkim zemljama i dovele do njihova priznanja antifašističke i partizanske borbe u Jugoslaviji.
prosinac
1. prosinca
1. prosinca 1943. godine, dogodio se najstrašniji pokolj u Hrvatskom zagorju tijekom čitavog Drugog svjetskog rata. Selo Cerje Jesenjansko bilo je većim dijelom uništeno, a njegovi žitelji pobijeni. Pobijeno je 35 seljana od kojih 7 djece u dobi od 2 do 16 godina.
2. prosinca
1941: Otvoren ustaški logor za žene u Đakovu
Sabirni logor za žene u Đakovu primio je prvi transport s 1.197 židovskih žena iz Sarajeva 2. prosinca 1941. godine. U logoru u Đakovu svaukupno je bilo 3.080 zatočenica i to oko 2.800 Židovki i 280 Srpkinja, od toga znatan broj djece u dobi od nekoliko dana do 14 godina.
Bunari u njemu su bili namjerno zaraženi, tako da se trbušni tifus i dizenterija odnijeli mnogo života. Zatim je zavladala epidemija pjegavca. Bolesnici nisu bili izolirani, pa se epidemija stalno širila. Kad je ustašama, pod čijom upravom je taj logor bio umiranje još uvijek bilo prepolagano, logor je evakuiran. Žene i djeca su odvedeni u Jasenovac i tamo likvidirani.
4. prosinca
1944: Oslobođena Dalmacija
Na današnji dan, 4. prosinca 1944. godine jedinice 8. dalmatinskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, nakon krvave i teške jednomjesečne bitke poznate kao Kninska operacija, oslobodile su grad Knin od 24.000 njemačkih, četničkih i ustaških jedinica. Time je ostvarena odluka ZAVNOH-a o pripojenju Dalmacije matici Hrvatskoj.
5. prosinca
1918: Prosinačke žrtve u Zagrebu
Potpuno suprotno svim javno dostupnim historijskim činjenicama i dokumentima "prosinačke žrtve" u Zagrebu 5. XII. 1918. se danas prikazuje jednako kao i za vrijeme NDH, samo kroz nacionalističku prizmu prešućujući socijalne aspekte prosvjeda. Ne spominje se klicanje republici kontra još jedne monarhije i boljševičkoj revoluciji. Izvor za ovaj potpuno nacionalistički i revizionistički prikaz "prosinačkih žrtava" dolazi iz knjige Rudolfa Horvata "Hrvatska na mučilištu" izdane 1942. u tzv. NDH.
6. prosinca
1942: Osnovan Antifašistički front žena
Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj šestog decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije.
13. prosinca
1922: Rođen pjesnik i narodni heroj Karel Destovnik Kajuh
Za vrijeme rata Kajuh je svojim pjesmama postao glasnik ustaničkog naroda. Nakon dolaska u Ljubljanu, objavljivao je svoje pjesme u ilegalnim časopisima oslobodilačkog pokreta: “Mlada Slovenija”, “Slovenski poročevalac”, “Naša žetva” i “Nova stvar”. Njegova revolucionarna i jednostavna ljubavna poezija bila je vrlo popularna među slovenskim partizanima. Koristio je svoj pjesnički talent kako bi mobilizirao ljude u borbi protiv okupatora i udahnuo im nadu da će sloboda uskoro biti izborena.
16. prosinca
1903: Rođena narodna heroina Anka Berus
Revolucionarno djelovanje Anke Berus započinje puno prije Narodnooslobodilačke borbe. Anka je rođena 16. prosinca 1903. u Splitu, gdje je i završila gimnaziju, a u Ljubljani je završila Filozofski fakultet. Upravo u Ljubljani započinje s aktivizmom nakon što se uključila u napredni studentski pokret. Do kraja svog života bila je neumorna revolucionarka, nepokolebljiva borkinja za samoupravnu i nesvrstanu Jugoslaviju te za bratstvo i jedinstvo. Ostat će zapamćena njena rečenica: „Narodnooslobodilački pokret ne bi uopće bio narodni, da u njemu nisu u istoj mjeri s muškarcima sudjelovale i žene.“
18. prosinca
1919: Rođen Jure Kaštelan
Jure Kaštelan, partizan, pjesnik, dramatičar, novelist, esejist i prevodilac, rođen je 18. prosinca 1919. godine u Zakučcu blizu Omiša. Sudionik je NOB-a od 1942. godine. Bio je član ratne redakcije »Slobodne Damacije«. Sudionik je Konferencije kulturnih radnika 1943. godine u Hvaru.
19. prosinca
Dva bataljuna Turopoljsko-posavskog Odreda izvršili su napad na glavno slagalište avionskih bombi aerodroma Borongaj i uništili 390.000 kg avionskih bombi i protuavionske municije. Na aerodromu Kurilovec (kod Velike Gorice) jedinice 28 udarne divizije NOVJ i Turopoljsko-posavskog NOP odreda su napale njemačko-domobransku posadu, uništile aerodrom, zarobile stotine vojnika i oslobodile stotine zarobljenika. U ovim dvodnevnim operacijama neprijatelju su naneseni veliki i osjetni gubici u blizini Zagreba i prekinute su najvažnije komunikacije Zagreb-Sisak i Zagreb-Karlovac.
20. prosinca
1943: Prosinačke žrtve javnog vješanja na okretištu Dubrava
Praksa javnog vješanja, koja je započela 1. prosinca 1943., a potvrđena od strane ustaša i 20. prosinca iste godine, postala je uobičajeno sredstvo utjerivanja straha građanima Zagreba narednih godina postojanja NDH, sve do pada ustaškog režima u svibnju 1945. godine. Ljudi nad kojima su izvršavane odmazde, u najvećoj većini slučajeva uopće nisu bili odgovorni za različite diverzije i atentate na ustaške ili njemačke dužnosnike. Javna vješanja su posebno od ljeta 1944. godine postala uobičajena pojava u Zagebu i okolici. Prema izvještajima Hrvatskog naroda i u ostalim izvorima, u dvadesetak odmazdi ukupno je obješeno 434 osobe, a prema Zemaljskoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i suradnika 471 osoba. Pošto je osnovna sastavnica ustaškog režima bio zločin, osim vješanja su uobičajena bila i masovna strijeljanja ljudi u okolici Zagreba, poput Dotrščine ili Rakova Potoka.
1973: Frankizam odletio u svemir
20. 12. 1973. godine ETA je u Madridu ubila Luisa Carrera Blanca, španjolskog premijera i planiranog nasljednika fašističkog diktatora Francisca Franca.
21. prosinca
1920: Počela Husinska buna
Čuvena Husinska buna počela je 21.12.1920. godine. Preko 7000 rudara predvođenih Komunističkom partijom na čelu sa Mitrom Trifunovićem Učom, stupilo je u štrajk zbog niskih nadnica.
1941: Ustaški pokolj u Prkosu Lasinjskom
Ustaše su u Prkosu Lasinjskom na najsvirepiji način ubile 478 stanovnika, uglavnom žene, djecu i starce. Sve su ih najprije odveli u obližnje općinsko središte Lasinju, gdje su ih mučili. Zatim su ih odveli u šumu Brezje, gdje su ih vezali po četvero. Tako vezani dovedeni su pred iskopanu jamu. Uoči rata Prkos je brojao nešto više od 600 stanovnika. Samo 130 Prkošćana uspjelo se spasiti i izbjeći masakr.
1941: Osnovana Prva proleterska udarna brigada
Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada formirana je 21.12.1941. u Rudom. Bil je to prva partizanska brigada u okupiranoj Jugoslaviji. Tokom rata je važila za elitnu jedinicu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.
Prva proleterska udarna brigada je u 1.240 ratnih dana imala 530 većih i manjih borbi, tj. gotovo svaki drugi dan je provela u borbi. Ostali dani su uglavnom provedeni u iscrpljujućim marševima.
Prva proleterska brigada je na svom ratnom putu prešla više od 20.000 kilometara. U njenim borbama borilo se više od 22.000 ljudi iz cijele Jugoslavije. Imala je više od 7.500 poginulih, ranjenih i nestalih boraca, a izbacila je iz stroja više tisuća neprijateljskih vojnika. Dala je više od 3.000 rukovodilaca i 83 narodna heroja.
22. prosinca
1970: Poginuo Pavao Lozo, najznačajniji imotski komunist
Pavao Lozo bio je mnogo toga - u mladosti radnik-zidar, predratni komunist i robijaš, pokretač prve partijske organizacije u Imotskom i jedan od pionira socijalizma u Dalmaciji, organizator ustanka i partizan u 51. godini života, a nakon rata partijski radnik, rukovodilac i narodni poslanik. Lozo je u konačnici i poginuo kao pravi komunist – 1970. godine stradao je u automobilskoj nesreći vraćajući se s otvaranja tvornice.
23. prosinca
1942: Na 37. rođendan ubijen narodni heroj Ivan Lučić - Lavčević
Lavčević je bio jedan od glavnih organizatora ustanka u Dalmaciji. Kao član PK KPH, u danima kapitulacije, pomagao je partijskim organizacijama u Splitu i na Hvaru da se snađu u novonastaloj situaciji. Krajem travnja 1941. godine, postavljen je za rukovoditelja Vojne komisije pri PK KPH, koja je trebala rukovoditi pripremama za oružane akcije i obukom omladine u rukovanju oružjem. Njegovim je zalaganjem 22. lipnja 1941. počeo izlaziti "Naš izvještaj", glasilo PK-a. Sudjelovao je u organiziranju prvih partizanskih odreda i izvođenju borbenih akcija u Splitu. Zbog stalnih represija okupatora, često je mijenjao ilegalne stanove, naročito poslije uhićenja sekretara Centralnog komiteta KPH, Rade Končara.
1944: Zločin luburićevaca u Hruševcu
Jedno od najstravičnijih nedjela tijekom rata u zaprešičkom kraju učinili su luburićevci 23. prosinca 1944. godine u ustaničkim selima Hruševec Kupljenski i Hruševec Pušćanski. Nakon borbe s partizanima neprijatelj je započeo masovni teror nad stanovništvom – ubijao je, palio i pljačkao. Zapaljena su 72 domaćinstva, opljačkano je 67 grla blaga, a izgorjela je 51 kuća i 60 gospodarskih zgrada. Na najzvjerskiji način ubijeno je 16 ljudi, pretežno žena, djece i staraca. Zaklani su, strijeljani ili živi zapaljeni.
24. prosinca
1890: Rođen narodni heroj Božidar Adžija
Na Badnjak 1890. u Drnišu je rođen narodni heroj Božidar Adžija, pravnik, političar i jedan od prvih antifašističkih publicista. Pisao je za Narodni list, Hrvatsku njivu, Pravdu i Novo društvo, Slobodu, Politički vjesnik, Radničku zaštitu čiji je bio i urednik. Bavio se sindikalnim organiziranjem radnika, te njihovom zaštitom i osiguranjem, pokrenuo i vodio kulturno-obrazovnu djelatnost Radničke komore i bio je predsjednik Radničke akademije. 1926. godine osnovao je Radničku čitaonicu, a 1927. Radničku biblioteku.
1941: Poginuo narodni heroj Janko Gredelj
Janko Gredelj je 24. prosinca 1941. godine štampao deveti broj Vjesnika u tehnici Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Lokacija u Klaićevoj 17 je provaljena od ustaša i u trenutku kad su drugovi izlazili iz stana agenti su skočili na njih. Jedan je drug iz Tehnike uspio pobjeći, drugi je lakše ranjen i uhvaćen. Gredelj je pružao otpor, pucao, ranio trojicu ustaša, od kojih je jedan kasnije umro, a zatim se povukao prema tavanu zgrade. Kada je već mislio da će mu uspjeti bijeg preko krova, i sam je teško ranjen. Odmah je prevezen u bolnicu na Vinogradskoj cesti, gdje je umro u najtežim mukama. Jedan od ustaša dotukao ga je čizmom.
25. prosinca
1941: Poginula Zdenka Baković
Na Božićno jutro 1941. Zdenka Baković je u trenutku očaja iskoristila moment nepažnje svojih mučitelja i čuvara, otrgnula se od njih i bacila s trećeg kata sjedišta Ustaške nadzorne službe u Zvonimirovoj ulici i poginula.
26. prosinca
2012: Umrla partizanka Vinka Kitarović, heroina talijanskog Pokreta otpora
Vinka Kitarović, poznata i kao Lina i Vera rođena je u Šibeniku, 5.4.1926., a umrla u Bolonji, 26.12.2012. bila je jugoslavenska partizanka uključena u talijanski Pokret otpora.
30. prosinca
1944: Ustaše povješale 50 talaca u Krušljevom selu
Za sam kraj 1944. godine ustaše su objesile novih 50 talaca među kojima je bilo pet drugarica i dvoje maloljetnika. Nakon vješanja s trupala je poskidana roba, kaputi i čizme. Te su ostavljeni do 2. siječnja 1945. da vise po voćkama u Krušljevu. Bila je to osveta za partizansku likvidaciju njemačkog general-majora Willia Brandnera i ustaškog zapovjednika grada Zagreba, generala Gregurića.
31. prosinca
1944: Žumberačka brigada napala njemačko uporište u Bregani
Napad na posadu u Bregani, izveden je na staru godinu, u 22,30 sati. Prvi bataljon je u napadu likvidirao 12 Nijemaca. Treći bataljon razorio je pred sobom tri bunkera i jednu utvrđenu zgradu, iz koje je pružan otpor. Tokom prodora ubijeno još 12 Nijemaca. V.d. komandanta Pajo Cučić i komesar Vjekoslav Nemčić vodili su čete od bunkera do bunkera.
U ponoć, 31. prosinca, nakon što je svladan i otpor u 5 bunkera, koji su razoreni, ispaljeni su u pravcu Zagreba posljednji rafali. Bila je to neobična “čestitka” jedinica NOVJ i hrabrih Žumberčana udruženim fašistima za Novu, za njih poraznu, 1945. godinu!