10.10.1919
SKOJ je utemeljen 10. listopada 1919. godine, na konferenciji održanoj u Zagrebu u nazočnosti oko 50 izaslanika komunističkih omladinskih organizacija iz Kraljevine SHS. Na konferenciji je izabran privremeni Središnji odbor sa sjedištem u Zagrebu. Iako je zabranjen samo dvije godine od svog osnivanja i povremeno žestoko progonjan, nastavio je sa radom u ilegali i bio je utjecajna organizacija među revolucionarnom omladinom u Kraljevini Jugoslaviji, a naknadno je postao važan organizator partizanskog otpora okupaciji Sila Osovina i domaćih kvinslinških snaga.
SKOJ je osnovan kao samostalna komunistička organizacija, čije su stvaranje pripremili studentski komunistički klubovi u Zagrebu i Beogradu i omladinci povratnici iz inozemstva, među kojima Sima Miljuš, Vladimir Čopić, August Cesarec i Rudolf Hercigonja.
U Beogradu je od 10. do 14. lipnja 1920. godine održan Prvi kongres SKOJ-a. Kongresu su nazočili mjesni predstavnici organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Vojvodine u ime 3000 članova organiziranih u 37 mjesnih organizacija (poslije Kongresa — srpnja mjeseca organizacija je narasla na oko 8000 članova).
Zbog velikog uspjeha KPJ na izborima za Ustavotvornu skupštinu 28. studenog 1920. godine, čemu je doprinijela i organizacija SKOJ-a, kraljevska vlada je naredbom od 29. prosinca 1920. godine, poznatom kao Obznana, zabranila rad svih komunističkih organizacija. Samo do 12. siječnja 1921. godine (tj. u toku 14 dana) bilo je zatvoreno oko 12.000 komunista i aktivista.
U Guštanju je od 24. do 26. lipnja 1923. godine održan Drugi kongres SKOJ-a. Zbog frakcionaške borbe u KPJ, Kongres je poklonio posebnu pažnju stanju u KPJ. Kongres u Guštanju usvojio je i više rezolucija: o radu na selu, o prosvjetnom radu SKOJ-a, o ekonomskoj borbi radničke omladine.
U Ravnama (blizu Guštanja) 30. lipnja 1926. godine održan je Treći kongres SKOJ-a. Kongres je postavio zadatke: da se SKOJ reorganizira na poduzetnom principu (s ćelijama po podružnicama) da stvara organizacije na selu i među intelektualnom omladinom, da se politički aktivira u borbi protiv vlasti buržoazije i reakcionarne politike vladajućeg režima, da se povede borba za ekonomska prava radničke omladine i radi na ideološkoj izgradnji kadrova i dr.
Kralj Aleksandar je 6. siječnja 1929. godine izvršio državni udar, ukinuo Ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo apsolutističku diktaturu. KPJ i SKOJ su ponovo preživljavali teške dane. Počelo je masovno hapšenje i ubijanje naprednih ljudi. U toku 1929. godine do 1931. godine kroz zatvore je prošlo više od 10.000 političkih radnika. U tom vremenu ubijeno je i sedam sekretara SKOJ-a:
Josip Debeljak 1902. - 1931.
Josip Kolumbo 1905. - 1930.
Pavle Paja Marganović 1904. - 1929.
Janko Mišić 1900. - 1929.
Mijo Oreški 1905. - 1929.
Pero Popović Aga 1905. - 1930.
Zlatko Šnajder 1903. - 1931.
U vreme Titovog dolaska na čelo KPJ, sekretar SKOJ-a je bio Ivo Lola Ribar. U periodu kada je Tito konsolidirao Partiju, članstvo KPJ i SKOJ-a je naglo uvećano. Do rujna 1939, SKOJ je narastao na 17,800 članova.
Regionalni komiteti SKOJ-a su ponovo uspostavljeni 1939, a uoči Drugog svjetskog rata 1941. godine, organizacija je imala 35.000 članova.
Nakon što su Sile Osovine okupirale Jugoslaviju 1941, SKOJ je organizirao ujedinjeni omladinski front - Antifašističke omladinske komitete, sa ciljem borbe protiv fašizma, koji su se na kongresu Antifašističke omladine Jugoslavije u Bihaću 1942. ujedinili u Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ). SKOJ je postao dio šire organizacije, ali je nastavio da nezavisno djeluje u njoj.
Na početku oružanog ustanka SKOJ je imao 35.000 članova, a iz NOB-a je izašao kao masovna organizacija od 150.000 članova od kojih je u NOV i POJ bilo oko 70.000. Ako se uzme u obzir da je u ratu poginulo preko 100.000 članova tada proizlazi da je kroz SKOJ prošlo preko 400.000 omladinaca i omladinki. Među njima je 506 narodnih heroja od kojih je u toku NOR-a poginulo čak 440.
U maju 1946, USAOJ je promjenio ime u Narodnu omladinu Jugoslavije (NOJ), i 1948. SKOJ i NOJ su se ujedinili u jednu organizaciju, koja je nastavila da koristi ime Narodne omladine Jugoslavije, a upotreba imena SKOJ je prekinuta.
