09.07.1941
8. srpnja 1941. iz logora Kerestinec su izvedeni dr Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Ivan Krndelj. (Krndelj je kasnije vraćen, a umjesto njega odveden je Alfred Bergman, jer ustaškim vlastima vjerojatno nije odgovarao omjer Hrvata, Srba i Židova među desetoricom talaca, pa su ga popravili u korist Hrvata, a na štetu Židova.)
Već 10. srpnja objavljen je oglas ministarstva unutrašnjih poslova (ministar je u to vrijeme Artuković) da su sva desetorica strijeljani 9. VII 1941. kao taoci i "duhovni začetnici" povodom likvidacije ustaškog agenta Ljudevita Tiljka. Tiljak je inače bio bivši član KP i poznavao je način ilegalnog rada i mnoge članove te se dolaskom ustaškog režima ispostavilo da je uhoda.
To je bila prva i ujedno široko publicirana obznana da se ustaška vlast i u Zagrebu odlučila na najdrastičnije oblike političkog nasilja, tj. ubijanje po samovoljnom odabiru, mimo svakog zakonskog postupka, istrage ili utvrđene krivnje. Izbor strijeljanih ukazivao je da će prve na udaru biti „elite nepoćudnih” - komunisti i Židovi.
Sabirni logor u Kerestincu osnovan je prije rata i okupacije, dakle još za vrijeme Banovine Hrvatske. Bio je to prvi takav logor kod nas kao preteča budućih fašističkih masovnih mučilišta i gubilišta, upravo nagovještaj i signal totalne fašizacije zemlje koja će uskoro uslijediti. Već tada, za vrijeme banovine, internirani su u Kerestincu mnogi poznatiji ljevičari.
Uoči okupacije Kraljevine Jugoslavije i dolaska Nijemaca i ustaša banovinski vlastodršci Maček i Šubašić nisu našli za potrebno da ovaj logor ukinu i zatočenike, inače poznate borce protiv fašizma puste na slobodu. Naprotiv, logor je ostao i tako su ti ljudi prepušteni na milost i nemilost fašistima.
Cijela priča o Kerestinečkim logorašima je prikazana u 3. epizodi TV-serije Nepokoreni grad, a iz nje vam izvačimo isječak koji prikazuje strijeljanje prve desetorice.
