Ustanak u Baniji

Partijsku odluku donesenu u šumi Abez kraj Vrginmosta, 19. i 20. srpnja da se podigne ustanak na Baniji i Kordunu, Vasilije Gaćeša je počeo sprovoditi u djelo već sa 23. na 24. srpnja, kada je s ustanicima raspoređenima u tri grupe napao željezničku postaju i općinu u Banskom Grabovcu. U akciji je bila uništena žandarmerijska posada, željeznička postaja i oduzeto 12 pušaka sa streljivom. Dana 24. srpnja, Gaćeša je okupio prvu grupu banijskih partizana u Šamarici, kod Jovina groba. Oni su vodili brigu o životu izbjeglog naroda iz sela Vlahovića, Grabovca, Drenovca, Šušnjara i Luščana i u tu svrhu organizirali rad pekara, mlinova, straže, zemunice i druge potrebe za život u šumi.

Nekoliko dana kasnije ustaše su, ne samo radi odmazde, već kao dio smišljenog plana istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi, privedenih iz cijele Banije.

Na konferenciji vojno-partijskih delegata Korduna i Banije u Petrovoj gori, 19/20. rujna 1941. godine, Baniju predstavlja komandant Vasilj Gaćeša. Istog dana primljen je i za člana KP Jugoslavije. A 22. rujna je iz okoline Siska u Šamaricu došla grupa partizana-Hrvata, što je imalo izuzetan značaj za razvitak ustanka u ovom kraju. Pružajući ruku Vladi Janiću Capi iz sisačkog partizanskog oreda rekao je: ‘Ovu četu Hrvata iz Siska nosit će Banija kao malo vode na dlanu, dok je Vasilja i Banije.’