U splitskom Varošu se 10. listopada obilježila 73. godišnjica tragične pogibije Splićanke Palmine Piplović koju su nacisti 10. listopada 1944. godine objesili nakon mučenja. Na tri mjesta, Prvoj vidilici, potom ispred rodne kuće splitske heroine i antifašistkinje te na koncu u prostorijama Gradskog kotara Varoš oživjela je uspomena na Palminu Piplović, javlja Dalmatinski portal.
Tom prigodom je premijerno predstavljena nagrada koju će od ove godine dodjeljivati zaslužnima u čast Palmine Piplović. Svečanost dodjele nagrada EN FACE ::: ANFAS održat će se u srijedu 25. listopada u kavani hotela Bellevue u Splitu od 20 sati.
Kako je rečeno pri predstavljanju nagrade, naše civilizacijsko, antifašističko i humanističko naslijeđe ciljanim se iskrivljavanjem osnovnih pojmova izmiče na kulturnu i političku marginu, a čak i razotkrivanje i rasvjetljavanje sasvim očitih udaraca na temelje tog nasljeđa traži sve veću dozu građanske hrabrosti i odlučnosti. Upravo prepoznavanje društveno retrogradnih pojava i koncepata te njima odlučno i pravodobno suprotstavljanje – bilo izravnim oponiranjem, bilo afirmacijom takvih praksi i teorija koje uvažavaju, njeguju i promiču socijalnu, ekonomsku i svaku drugu osjetljivost te vode brigu o pravednosti kao dobrobiti i skladnom razvoju sviju i čitave zajednice – djelovanje je koje se nagradom EN FACE ::: ANFAS želi poticati i unaprjeđivati.
Naziv nagrade ističe dimenziju suočavanja sa situacijama koje ne možemo izbjeći okretanjem lica u stranu. Što su društvene okolnosti napetije i zaoštrenije – a svjedočimo jačanju historijskog revizionizma već gotovo trideset godina - to su veći unutrašnji i vanjski pritisci za našim izjašnjavanjem i opredjeljivanjem. Takve pritiske pojačavaju upravo ekstremna neokonzervativna strujanja, oponiranje kojima se, nažalost, ponekad plaća i ratnim razaranjima i mnogobrojnim ljudskim žrtvama. Na individualnoj razini, snaga volje i karaktera te sposobnost suprotstavljanja zatiranjima slobode i ravnopravnosti, zacijelo su one vrline koje poštujemo, pamtimo i slijedimo kao primjer.
Naš suvremeni prostor djelovanja neodvojiv je od principa prema kojima smo se zajedno s drugim narodima borili za boljitak čovječanstva, protiv fašizma i ustaštva, protiv nacionalnog šovinizima, kao i protiv eksploatacije radnika, protiv elita koje iskorištavaju ljudsku nesreću neovisno o naciji. Istovremeno je to bila borba za ekonomsku, nacionalnu, rodnu i svaku drugu ravnopravnost, za društvenu pravdu i solidarnost, emancipaciju žena te njihovo pravo da raspolažu svojim tijelom.
Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije za postignuća na području i s područja Dalmacije:
1. Izvorna inspiracija,
za one čije je društveno djelovanje u bilo kojem polju već značajno obilježilo i inspiriralo generacije Dalmatinaca i Dalmatinki
2. Novo nadahnuće,
za one pojedinke i pojedince koji su od rujna 2016. do rujna 2017. godine svojim djelom i angažmanom pridonijeli afirmaciji civilizacijskih, antifašističkih i humanističkih vrijednosti.
U kategoriji Izvorne inspiracije žiri je nagradu odlučio dodijeliti ilustratoru, slikaru, skulptoru, strip-crtaču, grafičkom dizajneru i piscu Alemu Ćurinu koji je svojim provokativnim kritičkim radovima u Slobodnoj Dalmaciji, Torpedu, Feral Tribuneu, Zarezu, Omladinskoj iskri, Studetskom listu, Kvadratu i Novostima zadužio i inspirirao velik broj čitatelja u periodu dužem od trideset godina. Kontinuitet prisutnosti njegova preciznog i jasno vrijednosno određenog društvenog komentara učinio ga je jednim od sidrišta ukupne lokalne kulture.
U kategoriji Novog nadahnuća za ovogodišnju su nagradu nominirani
Damir Pilić
Marko Marković
Tonči Kranjčević Batalić, queerANarchive
Slobodan Tomić, Antifa fanzin
Tena Romani
Koraljka Alavanja, Knjigozemska
Ante Bilić, Sinjski kulturni urbani pokret
Vice Tomasović, Festival Almissa
Antifa Šibenik
Tonči Borovac
Antej Jelenić, Adria Art Annale
Antonela Marušić (Nora Verde)
Jelena Kranjec
Nebojša Lujanović
Srđana Cvijetić, Art radionica Lazareti
Šušur! Festival od riči
Dodjelu organizira udruga TESERAKT uz potporu Grada Splita.
Autor statue je akademski slikar Vanja Pagar.
