Kolektivna trauma nastala u europskoj memoriji nakon II. svjetskog rata, rezultira je podizanjem nebrojenih spomenika diljem cijele Europe u spomen na događaje i bitke te na civilne i vojne žrtve. U razdoblju od skoro 45 godina, kako na području onoga što je u poslijeratnoj podjeli Europe naziva Zapadnim blokom, tako i na području Istočnog bloka i (nesvrstane) Jugoslavije, podizana su brojna spomen-obilježja. Za razliku od dominantnog mišljenja kako su spomen-obilježja podizana na području Istočnog bloka i Jugoslavije rađeni isključivo u duhu soc-realizma te da su podizani po nalogu države, oni se pokazuju kao tipološki i stilski heterogen skup, a podizale su ih jednako i država i lokalna zajednica.
Padom komunizma i uvođenjem tržišne ekonomije i višestranačja, dolazi do bitnih promjena kako na institucionalno-pravnoj razini, tako i na onoj simboličnoj. Unutar pravnog okvira mijenja se funkcioniranje institucija i državnih službi postsocijalističkih država te zakonska regulativa, dok na simboličkoj razini dolazi do odbacivanja nositelja simboličkog kapitala bivšeg sustava.
Uzimajući u obzir opseg ove baštine, ulaganje u ponovno otkrivanje, očuvanje i konzervatorski tretman spomen-obilježja zahtijeva velika financijska sredstva. No prije nego se postavi pitanje financiranja, nužno se pitati: treba li se ta osporena baština restaurirati i za koga to činiti? Na koje je načine promjena političke paradigme ove spomenike učinila nepoželjnima u novonastalim postsocijalističkim državama? Jesu li procesi nijekanja i potiskivanja doprinijeli poništenju izvorno upisanog ideološkog naboja tih namjernih spomenika? Ako jesu, možemo li i smijemo li ih danas tretirati isključivo kao nositelje estetskih vrijednosti, čak i kada su očuvani kao fragmenti? Mogu li se ovi spomenici kao relikti jedne zanjekane prošlosti početi promišljati kao dio turističke industrije? Mogu li se i trebaju li se oštećeni ili razoreni spomenici vratiti u stanje izvorne cjelovitosti ili je u konzervatorskom tretiranju potrebno komemorirati i razdoblje nijekanja, potiskivanja i oštećivanja? Kakva je uloga baštinskih zajednica u odnosu na preživljavanje i oživljavanje te baštine?
Na konferenciji bit će predstavljeno 23 predavanja istraživača s područja Europe i SAD-a.
Službeni jezik konferencije je engleski.
Konferenciju organizira udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče iz Zagreba u suradnji s ICOMOS-om Hrvatska. Konferencija se održava u sklopu međunarodnog programa (NE)PRIMJERENI SPOMENICI.
Konferenciju su financijski podržali Allianz Culture Fund, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Balkan Arts and Culture Fund – BAC.
Facebook event možete naći na ovo linku.
PROGRAM:
PETAK, 17. veljače 2017.
9:00-9:30 OPENING SPEECH
9:30-10:15 Bogusław Szmygin: Former Nazi Concentration Camps as Heritage – Problems and Challenges
10:15-10:45 Viktoriya Sukovata: The Memory About World War II in the Soviet and Post-Soviet Ukraine and the Holocaust Monuments in Kharkiv
10:45-11:15 Hannah Wilson: The Re-Conceptualisation of Sobibor Memorial Site
11:15-12:00 DISCUSSION
12:20-12:50 Mischa Gabowitsch: Soviet and Post-Soviet War Memorials: Complexity and Continuity
12:50-13:20 Petra Švardová: Commemoration and Representation of World War II at Soviet War Memorials
13:30-14:00 Oleksandra Gaidai: Building Fences or Bridges: War Memorial Sites in Contemporary Ukraine
14:00-14:30 Ekaterina Bobrova: The Analysis of Commemoration of Soviet Forced Workers and War Prisoners Who Died in German Captivity During the Second World War
14:30-14:50 DISCUSSION
16:20-16:50 Ina Belcheva: Problematic Memory of the Second World War: Three War Memorials in Sofia from the 1950s
16:50-17:20 Agata Rogoś: The (Un)Wanted Heritage in the Rural Landscapes of Albania
17:30-18:00 Oto Luthar: Memorial Landscape and Slovenian Post-Truth Historiography
18:00-18:30 Lejla Gačanica: The Partisan Necropolis: Mostar’s Symbol of Broken Memories
18:30-19:00 DISCUSSION
SUBOTA, 18. veljače 2017.
9:15-9:45 Nenad Lajbenšperger: Putting Under the State Protection the Sites and Objects Related to the National Liberation War and the Revolution in Serbia (1947–2017)
9:45-10:15 Andrew Lawler: Taking Stock: the Situation of Monuments Commemorating the People’s Liberation War, Struggle and Movement on the Territory of the Former SR Bosnia & Herzegovina
10:25-10:55 Laura Demeter: Monuments Preservation a Matter of State Security and Regime Change in Post 1989 Romania
10:55-11:25 Darija Perković, Željka Perković: Are There Any Inappropriate Monuments in the Brod-Posavina County?
11:25-12:00 DISCUSSION
12:20-12:50 Helena Stublić: The Question of Difficult Heritage – and What to Do with It?
12:50-13:20 Sandra Križić Roban: Counter-Monument to a Monument
13:30-14:00 Linnea West: Memento Park and Skopje 2014: Transition, Monuments, and Memory
14:00-14:30 Tomislav Oroz, Nevena Škrbić Alempijević: From Representation of History to the Living Monument: Memorializing Peasant Revolt and Matija Gubec in Gornja Stubica
14:30-14:50 DISCUSSION
16:20-16:50 Edita Mušić, Carola S. Neugebauer: (Local) Perspectives on War Memorials in Serbia – the Case of Kadinjača
16:50-17:20 Sanja Lončar, Alma Trauber: War Heritage and War Tourism as Development Potential in Post-Conflict Regions. Realities and Obstacles in the Sisak-Moslavina County, Croatia
17:30-18:00 Sanja Horvatinčić: What Is to Be Done? WWII Monuments in Croatia Between the Official Disinheritance and the Heritage-from-Below Strategies
18:00-18:30 Milivoj Dretar: Reconstruction of Memorial Hospital Gabrinovec
18:30-19:00 DISCUSSION
