Ove godine obljetnica osnivačkog kongresa Komunističke partije Hrvatske na Anindolu u Samoboru pala je na isti dan, nedjelju, kad i Anino proštenje, kao što je bilo prije 84 godine. Komunisti su se tada morali skrivati od žandara, pa su iskoristili gužvu na proštenju i organizirali osnivački kongres kraj Kapele svete Ane. Ne želeći konfrontacije Društvo Josip Broz Tito, ogranak Samobor i Sv. Nedelja, u subotu je položio vijenac ispred spomenika koji je u nedjelju osvanuo zamotan u ceradu, a na obližnjem drvu osvanuo je fašistički pamflet namijenjen vjernicima koji dolaze na mise.
Fašisti koji su se potpisali kao "svinje - Antikomunistički pokret Hrvatske" su spomenik rad Zdenka Kolacija išarali svojim omiljenim simbolom kukastim križom i svojim planom za sve - mrtvačkom glavom. Nakon očevida policije, komunalci su zamotali spomenik u ceradu.
Bivši gradonačelnik Samobora Krešo Beljak je na svom facebook profilu ovako komentirao ovaj vandalizam:
"Svih ovih godina, svi povijesni spomenici na području Samobora su se uspješno održali i sačuvali. Najprije zahvaljujući Samoborcima, koji su većinom uvijek znali biti na "ispravnoj" strani povijesti. Nadam se da će ova sramota, koju su napravili divljaci i neofašisti, biti poticaj kako lokalnoj politici, tako i svim stanovnicima da buduće pokušaje devastacije spriječe svim mogućim sredstvima."
A na twiteru je nadodao:
"Dobro je da su se "autori" ove sramote zapravo sami potpisali. Uz dužnu ispriku životinjama"
Podsjetimo se na kongres i drugove koji ovaj spomenik obilježava. Osnivački kongres održan je u noći između 1. i 2. kolovoza 1937. u Anindolu kraj Samobora. Bilo je nazočno 16 delegata koji su predstavljali partijske organizacije iz šireg područja Osijeka, Splita, Siska, Sušaka, Varaždina i Zagreba, a referat je podnio Josip Broz te je istakao da se KPJ zauzimala ne samo za radnička prava, nego i za nacionalnu slobodu. Rad Osnivačkog kongresa ograničio se na analizu tadašnje situacije partijskih organa u Hrvatskoj i smjernice budućeg rada na izgradnji KPH. Na kongresu je izabran i Centralni komitet. U njega je ušlo 12 članova: Đuro Špoljarić – sekretar, Pavle Gregorić, Andrija Žaja, Josip Kraš, Božidar Adžija, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Marko Orešković, Drago Petrović, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska i Lovro Kurir.
Delegati su bili: Božidar Adžija, Josip Broz, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Pavle Gregorić Brzi, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska, Rade Končar, Josip Kraš, Lovro Kurir, Marko Orešković, Drago Petrović, Stevo Rukavina, Rudi Šimić i Andrija Žaja.
Kao što vidite na popisu delegata je mnoštvo narodnih heroja i žrtava fašističkih zločina. Božidara Adžiju su strijeljale ustaše, Andrija Žaja je poginuo u bijegu iz ustaškog logora Kerestinec, Josipa Kraša su ustaše ubile na ulicama Karlovca u listopadu 1941., Anka Butorac je umrla nakon trodnevnog ustaškog mučenja i ispitivanja u siječnju 1942., Marko Orešković je podigao ustanak u Lici i pao kao žrtva četnika u listopadu 1941. , Rade Končar je strijeljan od strane talijanskih fašista u lipnju 1942. a Vlado Janić Capo stoji iza Prvog sisačkog partizanskog odreda na čini dan osnivanja slavimo Dan antifašističke borbe, Pavle Gregorić je bio osnivač i sekretar ZAVNOH-a (koji se nalazi u Ustavu RH) od prvog zasjedanja pa sve do proljeća 1945.
