Spomenik u Podgariću nemoguće je doživjeti preko kompjuterskog ekrana - nevjerojatnu "lakoću" betona, koji formom sugerira let, vrtlog i trajnu dinamiku revolucije, moguće je doživjeti tek kada spomenik ugledate na prirodnom uzvišenju iznad pitoresknog moslavačkog sela. Kako bi vam pokušali dočarati njegovu jedinstvenu ljepotu, napravili smo seriju fotografija iz svih kuteva, no one teško mogu dočarati njegovu punu monumentalnost i ljepotu krajolika koji ga okružuje. Vjerujemo da će vas ovi snimci zaintrigirati da i sami posjetite Spomenik revolucije naroda Moslavine, koji je udaljen svega sat vožnje od Zagreba, 20 km od izlaza s autoputa kod Popovače.
I prije nego što je (ponovno) poprimio svjetsku popularnost posredstvom interneta i društvenih mreža, ovaj spomenik bio je pojam vrhunske spomeničke produkcije u bivšoj Jugoslaviji. Kao i brojni drugi spomenici, bio je reproduciran na poštanskim markicama, a o njemu - kao i o drugim Džamonjinim spomeničkim projektima - u superlativima su pisali najugledniji likovni kritičari Europe, poput Giulia Carla Argana.
Rezultati pretraživanja
Poštanska markica spomenika u Podgariću PTT Jugoslavije
Izvor: Spomenik Database
Moslavačka gora je tijekom Narodnooslobodilačkog rata bila ustanička i partizanska baza Moslavine i šireg područja, koje se prostiralo sve do Zagreba. U blizini sela Podgarić, 1942. godine bila je osnovana partizanska bolnica pod nazivom „Stara konspiracija”. S vremenom je Podgarić postao centar ustanka te je u njemu boravilo Povjerenstvo Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za sjevernu Hrvatsku. Uz selo su bile podignute bolnice i radionice, a u samom mjestu organizirani su razni tečajevi i održavale se kazališne predstave.
Spomenik u Podgariću je završen 7. rujna 1967., a svečano ga je otvorio Josip Broz Tito.
Džamonjin spomenik uočava se već izdaleka, definirajući ovu dolinu pitoresknog moslavačkog kraja. Spomeniku se prilazi uskim asfaltiranim putićem koji odavno nije obnovljen pa je na mjestima posve propao.
Na prilazu do spomenika nalazi se spomen-kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci oko 1000 poginulih i umrlih boraca u partizanskim bolnicama s tog područja.
Ovaj spomenik je jedan od prvih primjera primjene monumentalne apstrakcije u spomeničkoj plastici u Hrvatskoj. Prema nekim tumačenjima, forma asocira na stilizirana krila slobode i pobjede. "Krila" na spomeniku čine asimetrični, vodoravno položeni rebrasti krakovi. Sama skulptura položena je na kvadratnom postamentu pa spomenik djeluje kao da "lebdi" nad pritomim brežuljkastim pejsažem. Saćasti amblem u središtu kompozicije, sastavljen od uglastih komada svijetlog aluminija, prema nekim tumačenjima simbolizira život, što u završnici objedinjuje spomenik u simbol pobjede života nad smrću i porazom.
Josip Broz Tito na polaganju vijenaca na kosturnicu u Podgariću i paljenje vječne vatre na Spomeniku revolucije 9. rujna 1967.
Izvor: Muzej istorije Jugoslavije - Fototeka
