Na groblju u selu Mariji Gorici blizu Zaprešića postoji spomenik žrtvama fašističkog zločina masakriranima pred sam kraj rata - 24. travnja 1945. Na njemu su 43 imena koja na prvi pogled zvuče kao Židovska no radi se o romskom narodu, njemačkim Sintima. Među njima je i šest djece mlađe od pet godina: Friedrich Mariška (r. 1943.), Hedel Adelheid (r. 1941.), Schmidt Juliška (r. 1942.), Winter Linda (r. 1942.), Winter Mendi (r. 1941.) i Winter Willi (r. 1944.). Pod spomenikom se i dalje nalaze svijeće i anđeli. Lokalni ljudi, svjedoci zločina iz Hrastine ni nakon 76. godina ne mogu zaboraviti stravične prizore izmrcvarenih tijela, silovanih žena, trudnica rasporenih trbuha, leševa izbodenih leđa, prsa i glave...
Knjiga "Masakr nad Romima i Sintima u Hrastini 1945. godine - zločini luburićevaca u zaprešićkom kraju" autora Marija Šimunkovića i Đorđa Mihovilovića opisuje i dokumentira masakr koji se dogodio 24./25. travnja 1945. godine nedaleko od hrvatsko-slovenske granice, u selu Hrastina u blizini Marije Gorice.
Taj zločin svakako se može ubrojiti u jedan od najvećih ustaških zločina nad Romima koji su počinjeni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Bio je to možda i posljednji masovni zločin nad Romima i Sintima na tlu okupirane Europe u periodu Drugog svjetskog rata te vjerojatno jedini na tlu NDH u kojemu su Romi/Sinti bili jedine žrtve zločina.
Međutim, premda se znalo za imena većine žrtava i iako im je na mjesnom groblju u Mariji Gorici 1977. godine podignut spomenik, tijekom proteklih desetljeća kružile su pogrešne informacije o datumu masovnoga zločina i žrtvama koje su navedene kao skupina Židova. Osim toga, u literaturi i dostupnoj dokumentaciji SUBNOR-a, koji je i podigao navedeno spomen-obilježje, raspolagalo se i pogrešnim podacima o počiniteljima zločina. Naime, kao izvršitelji su prokazani pripadnici SS-a, tj. dio vojnih snaga njemačkoga okupatora, iako je zločin počinila jedna od ustaških jedinica iz Jasenovca, tj. I. Ustaški obrambeni zdrug, tzv. luburićevci.
Uz 43 Roma i Sinta, luburićevci su odgovorni za ubojstva još najmanje 29 osoba u zaprešićkom kraju, uključujući i zločin u Kupljenskom i Pušćanskom Hruševcu.
Istražujući građu u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Župnom uredu u Mariji Gorici, Udruzi antifašističkih boraca i antifašista u Zaprešiću i u njemačkim arhivima autori su naišli na brojne dokumente i izjave svjedoka koji se dovode u vezu s ovim događajem. S obzirom na to da je većina njih u potpunoj suprotnosti s do sada poznatim podacima, odlučili su slučaj masakra u Hrastini prezentirati javnosti kako bi s jedne strane skrenuli pažnju na ovaj tragičan događaj te ispravili nepravdu učinjenu žrtvama.
Knjigu, po cijeni od 100 kuna, možete nabaviti u Javnoj ustanovi Spomen područje Jasenovac
