Ponedjeljak 26.8.2019.

Hrvatske katoličke župe u Njemačkoj sponzori ustaške mitomanije

Prenosimo istraživanje iz njemačkih dnevnih novina Die Tageszeitung

Nedavno je u njemačkim dnevnim novinama Die Tageszeitung izašao opširan članak o ustaškom revizionizmu koji se događa u Njemačkoj. Pod naslovom „Laganje s božjim blagoslovom“ Krsto Lazarević je čitateljice njemačkih dnevnih novina taz (Die Tageszeitung) upoznao s historijskim revizionizmom u Hrvatskoj koji nastoji da rehabilitira tzv. NDH te oblati socijalističku Jugoslaviju. Uz to, članak se osvrće na širenje revizionističkih sadržaja po hrvatskoj dijaspori na primjeru hrvatskih župa diljem Njemačke.

Uvodni dio članka opisuje ustaške zločine i ustaško sudjelovanje u holokaustu uključujući i Jasenovcu kao logoru smrti. Nadalje, objašnjava ulogu hrvatskih župa u Njemačkoj, koje su primjerice 2016. godine Jakovu Sedlaru omogućile prikazivanje revizionističkog filma o Jasenovcu u kojem uporno laže kako je Jasenovac zapravo bio radni logor koji je tek u socijalističkoj Jugoslaviji postao logor smrti, time pokušavajući relativizirati ustaško sujedlovanje u holokaustu. Film je prikazan u Berlinu čak prije zagrebačke premijere i to 4. ožujka 2016. Ostali  njemački gradovi u kojima je prikazan bili su: München, Frankfurt, Offenbach, Darmstadt, Mainz, Stuttgart, Reutlingen, Sindelfingen te Heilbronn.

Lazarević dalje navodi kako je na premijeri u Berlinu govor držao Mijo Marić, bivši predsjednik udruge „Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj“ koji je do 2013. bio i član Integracijskog savjeta njemačke vlade (Bundesregierung). Uz Marića, pojasnio je i uloge drugih sudionika poput nadbiskupa i apostolskog nuncija Nikole Eterovića koji je sudjelovao na premijeri u ulozi počasnog gosta ili predsjednice Hrvatske kuće u Münchenu, Nede Catkaš, koja se nakon prikazivanja filma slikala sa Sedlarom te naposljetku slike objavila na Facebooku. Inače, Catkaš je aktivna članica radne grupe Migracija i integracija CSU-a koja je 2017. godine tijekom manifestacije „Integracija u bavarskoj – priča uspjeha“ predstavljena kao uspješan primjer integracije.

Nadalje, članak opisuje aktivno i pasivno sudjelovanje hrvatskih župa u desnim inicijativama i akcijama, primjerice u mobilizaciji za referendum UIO-a, u protupobačajnom pokretu „40 Tage für das Leben“ (40 dana za život) te u pozivanju Leljaka na predstavljanje knjige u Ulmu unatoč distanciranju njemačke crkve od navedenih događaja i inicijativa. Potonjem pokazuje kako je njemačka crkva ili nemoćna ili nevoljna stati na kraj koketiranjem s fašističkom ideologijom hrvatskih župa u Njemačkoj.